Znanstvenici otkrili mikroorganizme koji i na nižim temperaturama mogu razgraditi plastiku

Dosadašnji su to mogli samo na vrlo visokim temperaturama

This illustration picture shows a plastic bottle floating below a layer of ice on December 8, 2022 in Vaasa. (Photo by Olivier MORIN / AFP)
FOTO: AFP

Nakon Drugog svjetskog rata proizvodnja plastike je eksplodirala i plastični otpad postao je golem globalni problem. Ljudi su stvorili više od 9,1 milijardi tona plastike, a stručnjaci kažu da je manje od jedne desetine rezultirajućeg otpada reciklirano. Da bude još gore, najčešći postupci recikliranja plastike ne smanjuju otpad nego stvaraju reciklirane materijale, uglavnom lošije kvalitete koji kasnije opet završe na odlagalištu plastike, piše Smithsonian.

“U stvarnosti ta strategija nije recikliranje, jer, na kraju, imate istu količinu plastičnog otpada” kazao je Alain Marty, glavni znanstveni direktor francuske tvrtke koja razvija alternative za recikliranje, za Undark.

Enzimi mikroorganizama pronađenih na Arktiku

Znanstvenici i dalje traže rješenja za problem plastike koja nadilaze konvencionalna rješenja, a jedan od postupaka kojim se eksperimentira je razgradnja pomoću mikroorganizama. Taj postupak još uvijek nije praktičan jer mikrobi koji probavljaju plastiku to mogu učiniti samo na temperaturama iznad 30 stupnjeva Celzijusa. Količina energije koja je potrebna za generiranje tolike topline čini da proces emitira više ugljika i košta puno.

Ovoga mjeseca, u časopisu Frontiers in Microbiology, objavljena je studija koja bi mogla jednoga dana poboljšati recikliranje plastike. Znanstvenici su utvrdili da enzimi mikroorganizama pronađenih na Arktiku i švicarskim Alpama mogu funkcionirati na nižim temperaturama pa uspijevaju razgraditi plastiku na 15 stupnjeva Celzijusa.

Njih 19 uspješno razgradilo poliester-poliuretan

“Ovi bi organizmi mogli pomoći u smanjenju troškova i opterećenja okoliša kod enzimskog procesa razgradnje plastike”, kaže koautor studije Joel Ruethi, znanstvenik na Švicarskom institutu za istraživanje šuma, snijega i krajolika.

U novoj studiji, Ruethi i kolege uzorkovali su 19 sojeva bakterija i 15 vrsta gljivica, na Grenlandu, u Švicarskoj i arhipelagu Svalbard u Norveškoj. Ovi mikroorganizmi su rasli na komadićima slobodnoležeće plastike i onima koji su bili namjerno zakopani u zemlju.

Od 34 ispitana mikroorganizma, 19 ih je uspješno razgradilo oblik plastike poliester-poliuretan, a 17 ih je moglo razgraditi dvije vrste biorazgradivih plastičnih smjesa. Ali nitko nije uspio probaviti polietilen, plastiku koja se najčešće proizvodi, a koristi za posude za hranu i plastične vrećice.

Moraju odrediti optimalnu temperaturu

Studija je opisala direktan način za izolaciju ovih bakterija koje se prirodno pojavljuju u okolišu. Iskorištavanje mikroorganizama iz prirode pruža određenu prednost kada se radi o osmišljavanju načina recikliranja plastike.

Daljim proučavanjem autori se nadaju odrediti optimalnu temperaturu za funkcioniranje ovih enzima i identificirati specifične mehanizme kojima mikroorganizmi razgrađuju plastiku da bi optimizirali proces.