Ovih navika muškarci u srednjim godinama trebali bi se pod hitno riješiti: 'Najlakše je nakon posla sjesti pred TV'

Danas se muškarcima često govori o tome da je pad metabolizma i debljanje neizbježno jer starenjem razina testosterona opada, metabolizam se usporava, a mišići prirodno venu… No dr. Adam Collins, izvanredni profesor nutricionizma na Sveučilištu Surrey, ima dobre vijesti, piše The Telegraph. “Teorija o prirodnom starenju nije zadovoljavajuće objašnjenje zašto odjednom ono što ste jeli prije deset godina, a što vam nije stvaralo probleme kad ste bili mladi, sada uzrokuje debljanje”, kaže on.

“Gotovo svi koji otkriju da se debljaju, gube mišiće i postaju manje aktivni u srednjim godinama, čine to zbog faktora načina života kao što su pritisak na poslu, manje vremena, odgoj djece, sve više sjedilačkog načina života. Loše jedete i manje vježbate”, dodaje nutricionist.

No loša prehrana i kondicija nisu jedini problemi s kojima se sredovječni muškarci suočavaju. Često se nađu bez prijatelja i podrške, što je štetno za mentalno zdravlje. Ljubavne veze postaju sve izazovnije, što ilustrira činjenica da je 45 godina prosječna dob za razvod za muškarce. Dakle, kojih bi se loših navika muškarci trebali odreći kako bi izbjegli pogoršanje zdravlja u srednjim godinama?

Ljenčarenje na kauču

Vrlo je lako cijeli dan sjediti za radnim stolom ili se baciti na kauč i uključiti TV. Neaktivnost je često lakši izbor od aktivnosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da se oko dva milijuna smrti godišnje pripisuje tjelesnoj neaktivnosti i upozorava da bi sjedilački način života mogao biti među 10 vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu.

Sjedilački način života povećava sve uzroke smrtnosti, udvostručuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti te povećava rizik od raka debelog crijeva, visokog krvnog tlaka, osteoporoze, poremećaja lipida, depresije i anksioznosti. Prema WHO-u, 60 do 85 posto ljudi u svijetu iz razvijenih zemalja i zemalja u razvoju vodi sjedilački način života, što ga čini jednim od ozbiljnijih, ali nedovoljno tretiranih javnozdravstvenih problema našeg vremena.

Prekinite začarani krug

Način da se prekine ovaj krug, objašnjava Xand, jest započeti postavljanjem malih ostvarivih ciljeva koji pomažu da aktivnost postane obrazac ponašanja. “Uspostavite obrazac, čak i ako je to jedan sklek dnevno ili lagano trčanje pet minuta. Cilj je da to bude apsolutno redovito. Ono što time dobivate je samopouzdanje koje proizlazi iz spoznaje da ste netko tko si može postaviti cilj i postići ga. Mijenja se vaš način razmišljanja i odatle možete povećati aktivnost i postaviti veće postupne ciljeve”, preporučuje.

No nemojte se fokusirati samo na izjednačavanje aktivnosti s intenzivnom tjelovježbom. “Biti aktivan ne mora značiti vježbanje u teretani. To može biti pridruživanje zboru ili igranje golfa, što god vas izvuče iz kuće i natjera da se pokrenete”, dodao je.

Britanska Nacionalna zdravstvena organizacija preporučuje da odrasle osobe odrade 150 minuta umjerene tjelovježbe tjedno, što je jednako bavljenju nekom vrstom aktivnosti nešto više od 20 minuta dnevno. Držite se toga i smanjit ćete rizik od demencije za 30 posto, dijabetesa tipa 2 za 40 posto, visokog krvnog tlaka za oko 50 posto i depresije za 30 posto. “Jedan od razloga zašto je nevježbanje loše za vas kako starite je to što postajete manje sposobni zaštititi se od stvari poput padova”, objašnjava Xand. “Treniranje mišića nije samo njihovo jačanje; radi se o poboljšanju ravnoteže i koordinacije te jačanju tetiva i ligamenata”, pojasnio je.

Prestanite ignorirati oznake hrane

Sredovječni muškarci koji vode sjedilački način života san su trgovaca, kaže Xand. “U srednjim godinama vam se stalno reklamiraju pića i nekvalitetna hrana jer čak i gurmanska hrana može biti loša za vas. Kada sjedite ispred TV-a i jedete uz čašu vina ili piva, za nekoga ste nevjerojatno profitabilan čovjek. A kad ideš u šetnju, nikome nisi isplativ. Živimo u okruženju u kojem je marketing predatorski i u kojem je teško biti zdrav”, pojašnjava.

Često je hrana koja nam se prodaje kao luksuzan izbor loša za nas, sa štetnim sastojcima i nevjerojatno visokim sadržajem masti, soli i šećera koji se kriju na etiketi, piše The Telegraph.

Više od polovice kalorija koje konzumira prosječna osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu dolazi od industrijskih procesa i sadrže kemikalije, bojila, zaslađivače i konzervanse koji nisu prisutni u domaćoj hrani. Takva ultra procesuirana hrana (UPF) povezuje se s lošim zdravljem i ranom smrću. Najbolji način da prepoznate takve sastojke je čitanje etiketa. UPF-ovi obično imaju dugačke popise sastojaka, od kojih su mnogi neprepoznatljivi te imaju visok sadržaj masti, šećera i soli. Također imaju i dugi vijek trajanja.

Ne izbjegavajte druženja s prijateljima

Istraživanje zaklade Movember iz 2018. pokazalo je da je 27 posto muškaraca reklo da nema bliskih prijatelja i da prijateljstva postaju sve manje jaka kako muškarci stare, a 22 posto muškaraca u dobi od 55 i više godina kaže da nikada ne viđaju svoje prijatelje. Ovo sustavno emocionalno isključivanje jako je loše jer su prijateljstva ključna za cjelokupno zdravlje i sreću. Razvijanje i održavanje prijateljstava može pomoći u smanjenju stresa i jačanju emocionalne inteligencije.

Prijateljstva muškaraca tradicionalno se vrte oko aktivnosti, kao što su gledanje sporta, vožnja bicikla, odlazak u kafić, igranje nogometa ili nekog drugog sporta. Jedan od primarnih razloga zašto muškarci u 30-ima ostavljaju prijatelje jest taj što te aktivnosti sve manje rade. “Gubimo vezu sa svijetom oko nas i ljudima oko nas. Pristajemo na prosječne ili ispodprosječne TV kutije radije nego na izlaske”, objašnjava Simon Gunning, izvršni direktor dobrotvorne organizacije za borbu protiv samoubojstava i mentalnog zdravlja Campaign Against Living Miserably (Calm).

Rješenje je jednostavno

Njegov savjet je jednostavan – nemojte izbjegavati druženja s prijateljima. Kao primjer daje to da svaka dva mjeseca on i njegov prijatelj naizmjence rezerviraju dvije karte za nešto. To može biti predstava, koncert, bilo kakav događaj.

“Bitno je samo da nešto radimo i imamo zajedničko iskustvo, a ne samo da stavimo djecu na spavanje i onda gledamo televiziju. Društvene veze su kao mišić koji trebate koristiti jer brzo slabi ako to ne radite. Odlazak na druženje daje vam osjećaj vrijednosti jer ste ustali i napravili nešto te stvorili osjećaj pripadnosti nečemu većem od sebe”, zaključio je.