Ovo je pet namirnica koje (znanstveno dokazano) štete našem tijelu, a posebno mozgu

Ono što jedete ima veliki utjecaj na vaše tijelo a pogotovo na vaše pamćenje, kognitivne funkcije i emocionalno zdravlje. Liječnici i nutricionisti stalno ističu da je izuzetno važno što konzumiramo jer to utječe na naše zdravlje i mentalne sposobnosti.

Poznato je koja hrana blagotvorno utječe na naš mozak i popravlja koncentraciju, raspoloženje i pamćenje. Zeleno lisnato povrće, jabuke, borovnice, riba, maslinovo ulje su namirnice koje trebamo što više konzumirati i koje poboljšavaju naš mozak.

No ovih pet stvari – bijela riža, sokovi, sir, krafne i trans masti – trebamo izbjegavati u širokom luku jer usporavaju naše kognitivne sposobnosti, loše djeluju na pamćenje i općenito štete našem organizmu.

1. Bijela riža

Visoki glikemijski indeks hrane povećava rizik od depresije. Određene vrste ugljikohidrata mogu imati negativan utjecaj na mozak. Nutricionisti su otkrili da žene poslije menopauze koje jedu hranu s visokim glikemijskim indeksom, što znači rafinirane ugljikohidrate poput bijelog kruha i riže, kukuruzne pahuljice i krumpir, imaju češće depresiju.

“Potrošnja visoko rafiniranih ugljikohidrata povezana je s umorom, promjenama raspoloženja i drugim simptoma depresije”, kaže Kristin Kirkpatrick s Cleveland Clinic Wellness instituta. Ona savjetuje da ako jedete hranu s visokim glikemijskim indeksom uparite je s hranom niskog glikemijskog indeksa kao što su voće, povrće, mahunarke ili cjelovite žitarice.

2. Sokovi

Sokovi u većini slučajeva obiluju šećerom a on smanjuje kognitivne sposobnosti, kao i kratkoročnu i dugoročnu memoriju. Studija provedena ove godine i objavljena u časopisu Neuroscience pokazuje da su miševi podvrgnuti visokom udjelu šećera i masnoće završili sa značajno nižim kognitivnog funkcijama. Zato znanstvenici savjetuju da je puno bolje piti sokove od voća. Tako je istraživanje pokazalo da redovita konzumacija soka od naranče može pouspješiti kognitivne funkcije.

3. Sir

Sir je jedan od najbogatijih izvora zasićenih masti u prehrani. Ne samo da su velike masnoće povezane sa slabom memorijom, već je dokazano i da šteti hipotalamusu, dijelu mozga koji pomaže u kontroli regulacije tjelesne težine.

Nakon što je istraživanjem utvrđeno da su glodavci hranjeni visokim postotkom masnoća imali ozljede hipotalamusa zbog povećanih upala, istraživači su ispitali mozak pretilih ljudi i otkrili oštećene stanice mozga u istom području. Visoke masnoće također potiču upale drugdje u tijelu, uključujući i arterije, što može povećati vaše šanse za moždani udar.

4. Krafne

Pržena hrana povećava rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. “Zasićene masti u prženoj hrani oštećuju krvno-moždanu barijeru”, kaže Marta Clare Morris, profesorica i nutricionistica na Odjelu za internu medicinu. Za prženu hranu je također poznato da povećava razine kolesterola u krvi. “Kolesterol je središnja dijetetska komponenta u razvoju Alzheimerove bolesti”, kaže ona. Postoji veza između razine kolesterola u krvi i demencije.

5. Trans masti

Iako Američka administracija za hranu i lijekove ima za cilj u potpunosti iskorijeniti trans masti iz hrane do 2018. godine u SAD-u, mnoge namirnice sadrže i dalje velike količine ove štetne masti. Hrana poput smrznutih pizza, margarina, vrhnja za kavu, kokica iz mikrovalne sadrži trans masti. Istraživanja su pokazala da au posljedice jedenja trans masti izuzetno velike a jedno od njih je i smanjenje kognitivnih funkcija. Tako je studija provedena u 2014. na tisuću ljudi otkrila da su sudionici koji su jeli više trans masti imali lošije rezultate na testovima pamćenja.