Paradoks pretilosti pokazuje četiri situacije u kojima je zdravije biti debeo nego mršav

Srčane bolesti. Dijabetes. Karcinom. Neplodnost. Postoji li uopće bolest koja nije vezana uz debljinu? Svjesnost o prijetećim rizicima koji nas životno ugrožavaju raste sa našim strukom. Ali znanstvenici sugeriraju da postoje neki pretili ljudi koji su možda zdraviji nego netko normalne težine.

Znanstvenici ovo zovu paradoksom pretilosti. Općenito gledano, zbog viška kila izloženi smo većoj stopi smrtnosti. Autor studije Pierluigi Costanzo, kardiolog iz Velike Britanije kaže da ima ljudi bolesnih od dijabetesa tipa dva koji su pretili, a žive dulje nego neki normalne težine. Ovaj paradoks se javlja kod određene populacije, ali nije baš jasno zbog čega.

Studija sa UC Davisa 2012. godine pokazala je da višak kila nije odmah i smrtna kazna. Kroz 6 godina promatrali su grupu ljudi normalne težine i pretilih i nisu uočili nikakvu razliku u stopi smrtnosti. Ovo zvuči utješno kada je jedna trećina današnje populacije pretila. Ali nije baš tako jednostavno.

1. Ako imate dijabetes tipa 2

Netko tko je debeo ili pretio definitivno je u većem riziku obolijevanja od srčanih bolesti ili dijabetesa. Ali jednom ako već imate bolest, tada višak kila ima neki zaštitni učinak. Paradoks pretilosti ne znači da se možete nastaviti debljati bez štete za zdravlje, samo znači da možete nastaviti nositi kile koje imate jer one mogu učiniti i nešto dobro.

Dr. Constanzo kaže da se rezultati njegovog istraživanja odnose na ljude koji imaju dijabetes tipa 2, ne na sve koji imaju višak kila. Dijabetičari kojima je indeks tjelesne mase (BMI) između 18.5 do 24.9 što se smatra normalnim i oni kojima je BMI iznad 30 što se smatra pretilim, imaju istu stopu smrtnosti. No, pokazalo se da oni sa BMI između 25 do 29.9, znači pretili, imaju nižu stopu smrtnosti.

Constanzo pretpostavlja da je možda neki prikriveni genetski razlog ili faktor okoline kod ljudi sa dijabetesom tipa 2 normalne težine koji uzrokuje da je bolest za njih rizičnija.

2. Ako imate problema sa srcem

Debeli i pretili ljudi imaju respektivnih 16 do 33 posto manji rizik umiranja nego oni koji su normalne težine ili mršavi, kako tvrdi studija u American Heart Journal. Razvojem mnogih od ovih bolesti potražnja energije raste.
Oni koji imaju višak masti, imaju ekstra rezerve i lakše se adaptiraju na bolest.

Kako teglimo više masti znači da imamo više rezervi za potrošiti prije nego bolest uzme danak pa mršavi ljudi zbog toga prolaze najlošije. To je možda jedan razlog. Pretili sa koronarnim bolestima imaju smanjeni rizik umiranja uspoređujući sa ljudima normalne težine ili mršavim osobama. No, drugi razlog može biti što pretili ljudi liječenje srčanih problema počinju ranije.

3. Ako vas brine karcinom dojke prije menopauze

Ako ste zabrinuti oko karcinoma dojke prije menopauze, ne trebate brinuti ako imate više kilograma. Debele žene imaju manji rizik nastajanja tumora. One kojima je BMI viši za 5 imaju 17 posto niži rizik karcinoma dojke. To je vjerojatno zbog estrogena koji na to utječe.

Pretilost prije menopauze može promijeniti hormonalnu ravnotežu na način da se u ciklusu ne oslobađa jajašce. Ako nema jajašca, to znači i manje estrogena i manje hrane za rast tumora. No iza menopauze situacija je obrnuta. Kako tjelesna mast proizvodi vlastiti estrogen, nakon menopauze je opasnije imati višak kilograma.

4. Kosti kod viška težine

Kosti mogu imati neku korist od viška težine. Estrogen koji proizvodi tjelesna mast štiti od gubitka gustoće kostiju. Debele i pretile osobe imaju manji rizik od osteoporoze nego mršave. Ako je BMI veći od 30, oko 8 posto je veća gustoća kostiju u području kičme i kuka uspoređujući sa BMI 20. Mada višak kila nije veliki prijatelj zglobovima.

Ipak nitko ne kaže da se morate udebljati. Paradoks pretilosti odnosi se na već oboljele osobe. Ovo nije preporuka da jedete što i koliko želite. Održavanjem zdrave težine štitite sebe od dijabetesa i srčanih problema. Održite zdravu kilažu što dulje možete.