Priče o Džingiskanovoj smrti su zanimljive, ali sve su vjerojatno izmišljene. Znanstvenici imaju novu teoriju
Nije poznato gdje je pokopan pa je istraživanje ograničeno
Džingis-kan je možda umro od bubonske kuge, a ne od gubitka krvi nakon kastracije, otkriva novo istraživanje objavljeno u International Journal of Infectious Diseases.
Džingis-kan rođen je 1162. godine i bio je jedan od najpoznatijih osvajača u povijesti kao prvi vladar Mongolskog carstva koje je, kada je on umro 1227. godine, bilo 2,5 puta veće nego Rimsko carstvo, napominju autori studije.
Tajna je kako je umro, a i nagađalo se o uzrocima
Njegova je ostavština dosegla globalne dimenzije. Studija objavljena 2003. godine u The American Journal of Human Genetics sugerirala je da bi jedan od 200 muškaraca po cijelome svijetu mogao biti izravan potomak Džingis-kana.
Iako je život i utjecaj mongolskog osvajača dobro poznat, njegova je smrt obavijena tajnom. Obitelji Džingis-kana i sljedbenicima naloženo je da čuvaju tajnu o njegovoj smrti koja se zbila baš tijekom vitalne faze rata protiv Zapadne Xije, carstva s kojim su se Mongoli tukli više od 20 godina, kažu znanstvenici.
Kako bi veličali ili osramotili sjećanje na Džingis kana, i prijatelji i neprijatelji pričali su brojne legende o njegovoj smrti. Jedna priča kaže da je umro zbog velikog gubitka krvi nakon što ga je kastrirala princeza naroda Tangut, tibetansko-burmanskog plemena sa sjeverozapada Kine.
Covid ih je potaknuo na razmišljanje o pandemijama
Drugi su govorili da je umro od ozljeda zadobivenih nakon što je pao s konja pa da je umro u borbi protiv Kineza ili od zaražene rane nanesene strijelom. U novoj studiji znanstvenici sugeriraju da su sve te priče najvjerojatnije izmišljene nakon smrti Džingis-kana.
“Smrti kraljeva i careva velike Kine često su povezane s mitovima”, kazao je koautor studije Francesco Galassi, sa sveučilišta Flinders u Australiji. “Džingis-kan je umro na vrhuncu svoje moći, poštovali su ga podređeni i o njemu su se sluge dobro brinule”, kaže koautor studije Wenpeng You sa sveučilišta Adelaide, za Live Science.
Dok su provodili istraživanja o utjecajima zaraznih bolesti širom svijeta, znanstvenici su se fokusirali na smrt Džingis-kana. “Trenutna pandemija Covida-19 potaknula je naše misli na razmatranje drevnih pandemija”, kazao je Galassi.
Otkrili s čime se podudaraju spomenuti simptomi
U povijesnom tekstu Povijest Yuana koji je naručen tijekom dinastije Ming, navodi se da se Džingis-kan loše osjećao zbog visoke temperature koja ga je ubila za osam dana.
Prethodna istraživanja tvrdila su da je obolio od trbušnog tifusa, ali Galassi i kolege primijetili su da se ne spominju drugi tipični simptomi tifusa, poput bolova u trbuhu ili povraćanja.
Znanstvenici su, koristeći informacije o bolestima od kojih su patile mongolske trupe i njihovi neprijatelji, otkrili da se simptomi podudaraju s onima bubonske kuge koja je vladala u to doba.
Ne zna se gdje je Džingis-kan pokopan
Znanstvenici priznaju da je takvo retrospektivno dijagnostičko istraživanje ograničeno zbog nedostatka pristupa tijelu Džingis-kana jer mjesto njegovog pokopa nije poznato.
“Iako zbog ograničenja ne možemo biti posve sigurni u točan uzrok smrti, možemo reći da je ovaj scenarij realniji i vrijedan povijesnog razmatranja daleko više od drugih hipoteza”, kazao je Galassi za Live Science.
“I trenutna pandemija je pokazala da se ni vođe država ne mogu zaštititi od prirodnih pojava poput zaraznih bolesti, a Džingis-kanova smrt mogla bi poslužiti kao primjer utjecaja bolesti na pojedince koji su potencijalno bili sposobni promijeniti tijek povijesti”, zaključuju autori.