Prvo istraživanje o tome kako se učenici nose sa svime; 1175 srednjoškolaca otkriva što im je najteže
Psihologinja IDIZ-a ispitala je kako se učenici nose sa stresom tijekom nastave na daljinu i u kakvom su emocionalnom stanju
Znanstvenica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, psihologinja Zrinka Ristić Dedić, izradila je pilot istraživanje učeničkih potreba i suočavanja s izazovima nastave na daljinu. Istraživanje daje vrijedne uvide u reakcije učenika na izvanredne okolnosti života i školovanja koje se odvijaju od sredine ožujka zbog epidemije koronavirusa i snažnog potresa koji je pogodio Zagreb.
Pilot istraživanje napravljeno je na prigodnom uzorku učenika tri zagrebačke srednje škole – XVIII. gimnazije, V. gimnazije i Upravne škole te se ne može smatrati reprezentativnim za cijelu populaciju hrvatskih srednjoškolaca. Ipak, daje preliminarne odgovore na pitanja o stresu s kojim se učenici nose u novim okolnostima školovanja i života, njihovom emocionalnom stanju te prednostima i nedostacima koje uočavaju u online školi.
Maturantima posebno teško pada neizvjesnost
Ukupno je sudjelovalo 1175 učenika ispunjavajući online upitnik, a istraživanje je provedeno u razdoblju od 26. do 30. ožujka u suradnji s njihovim školama. Tako su srednjoškolci, u ovom suludom vremenu, pod najvećim stresom zbog promjena u načinu života; muči ih nemogućnost druženja uživo s prijateljima i osjećaj manjka kontrole nad vlastitim životom. Stresira ih i nemogućnost bavljenja određenim aktivnostima u slobodno vrijeme, neizvjesnost o vremenu povratka u školu, a pogađa ih i pritisak vezan za ostvarenje osobnih ciljeva koje su si zacrtali u ovoj školskoj godini.
Učenička razina stresa, vezana za promjenu načina života, ne razlikuje se pretjerano s obzirom na razred koji učenici pohađaju. S druge strane, kada se ispituju izvori stresa vezani uz školsko okružje, značajno su više pod stresom učenici završnih razreda. Najstresnije im je stići riješiti sve zadatke i svladavati sadržaj koji ne razumiju. Pritom je maturantima posebno stresan doživljaj neizvjesnosti o tome kada će se vratiti u školu, kao i osjećaj pritiska na samoga sebe zbog ostvarivanja osobnih ciljeva u ovoj školskoj godini, stoji u rezultatima.
Emocionalno uznemireniji stariji učenici
Svi učenici najmanje su pod stresom kada je u pitanju dobivanje povratnih informacija od profesora i osiguravanje uvjeta u kući za učenje. Što se tiče emocionalnog stanja učenika u novoj, izazovnoj situaciji u kojoj su se našli, srednjoškolci svih godišta, pokazuje istraživanje, većinom se osjećaju sposobno prebroditi teškoće u kojima smo se našli.
Zanimljivo, u tjednu koji je prethodio istraživanju (to se odnosi na prvi tjedan nastave na daljinu), više od polovine učenika nije bilo niti dobro raspoloženo niti smireno niti fokusirano na učenje i rad u školi. I u ispitivanju emocionalnog stanja, naglašava se kako učenici završnih razreda daju negativnije procjene o tome kako se osjećaju, prvenstveno prilikom pitanja osjećaju li se smireno.
Ristić Dedić: ‘Nužno pratiti učeničku perspektivu’
Kada ih se pitalo da procijene prednosti i nedostatke online škole, učenici ove tri zagrebačke škole istaknuli su kako im odgovara fleksibilna organizacija takve škole, angažiranost profesora, činjenica da ne gube vrijeme na putovanje do i iz škole, kao i razumni rokovi za predaju zadaća. Negativnima su označili probleme s tehnologijom za pristup nastavni na daljinu, nedostatak profesorskog objašnjenja i poduke te prevelike zahtjeve koje se pred njih postavlja.
Psihologinja Ristić Dedić u istraživanju zaključuje kako glavni izvori stresa kod učenika u ovome trenutku proizlaze iz sveukupnih promjena životnih uvjeta, a ne iz online škole. Smatra kako rezultati do kojih je došla o učeničkim problemima s koncentracijom i osjećaju uznemirenosti, zahtijevaju stalno praćenje učeničke perspektive i adresiranje njihovih potreba. Posebno naglašava kako su maturanti izrazito ranjiva skupina.
O njima “obrazovni sustav i pojedine škole trebaju voditi posebno računa. To se prije svega odnosi na pravovremeno
informiranje maturanata o (eventualnim) promjenama u državnoj maturi i upisima u visoko obrazovanje”, zaključuje znanstvenica zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja.