Online nastava izvjesna je i od jeseni; istraživanje pokazuje što učenici misle da treba poboljšati
Sudjelovala su 923 učenika sedmih razreda iz 23 osnovne škole u Zagrebu
Kako je danas najavila ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, izvjesno je da će sljedeća školska godina kombinirati nastavu uživo i na daljinu; naravno, sve će ovisiti o epidemiološkoj situaciji i razvoju pandemije koronavirusa. S obzirom na to da će online nastava i dalje biti dio školske stvarnosti, vrijedni su uvidi danas objavljenog istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu o zadovoljstvu nastavom na daljinu učenika sedmih razreda osnovnih škola tijekom pandemijske obustave klasične nastave.
Sedmaši koji su sudjelovali u istraživanju, njih 923 iz 23 osnovne škole sa zagrebačkog područja, uvelike iskazuju da im online nastava predstavlja veće opterećenje u odnosu na klasičnu, nastavu u učionici. Točnije, čak dvije trećine njih kaže da osjećaju veće opterećenje u online nastavi, i to zbog puno većeg broja zadanih zadataka u vrlo kratkom vremenu. Istovremeno, više od polovice ispitanih učenika smatra da im nastavnici u klasičnoj nastavi predstavljanju sadržaje na daleko razumljiviji način nego što je to slučaj u online nastavi. Samo 15,4 posto učenika misli da su im nastavni sadržaji predstavljeni razumljivo u online nastavi.
Povećati razumljivost sadržaja i paziti na opterećenje
Dosadašnju online nastavu ispitani učenici vrednuju kao – dobru; daju joj prosječnu ocjenu 3,14. Istraživanje pokazuje i da učenici “u statistički značajno većoj mjeri iskazuju da imaju previše domaćih zadaća” u odnosu na vrijeme kada su pohađali šesti razred. Što se tiče korištenja digitalnih uređaja, 88 posto učenika 7. razreda slaže se s tvrdnjom da s lakoćom koriste digitalne uređaje. Sličan postotak sedmaša govori i da rado koriste digitalne uređaje u nastavi, no šestina učenika ipak ne voli tehnologiju u nastavi.
Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić, znanstvenici koji su proveli ovo istraživanje, na temelju iskaza sedmaša zaključuju kako je ubuduće nužno značajno unaprijediti online nastavu, i to kroz izradu sadržaja i metoda učenja kojima će se povećati razumljivost i zanimljivost sadržaja koji se uče. Posebno je važno, ističu, obratiti pažnju na opterećenje učenika, odnosno na primjereniji raspored obveza učenika u online okruženju.
Manje optimistični nego njihovi vršnjaci prije 3 godine
Posebno su zanimljivi rezultati istraživanja koji se odnose na optimizam učenika. Općenito, sedmaši su optimistični u vezi osobne situacije i vlastite budućnosti, bez obzira na pandemijske uvjete koji su ih snašli usred školovanja. Većina ih očekuje da će im se dogoditi lijepe stvari u budućnosti, a tek ih četvrtina očekuje da će stvari ispasti gore nego što žele. No, u usporedbi sa sedmašima iz školske godine 2016./2017., ovogodišnja generacija ima statistički značajno nižu razinu optimizma.
“Ovo ukazuje da je potrebno uložiti dodatne napore vezane uz mentalno zdravlje djece i mladih prije svega kroz učinkovitiju primjenu međupredmetne teme Zdravlje od ranog i predškolskog do visokoškolskog obrazovanja”, naglašavaju voditelji istraživanja Ristić Dedić i Jokić. Dodaju i kako je njihovo istraživanje, u dijelu vezanom za korištenje tehnologije u online nastavi, pokazalo da nemaju svi učenici u Zagrebu digitalne uređaje i brzi internet. “Ovakva situacija zahtjeva hitan odgovor obrazovne politike jer bi online nastava mogla postati uzrok povećanja socijalnih razlika među učenicima”, zaključuju znanstvenici.