Čini se da je pas čovjekov najbolji prijatelj dulje nego što se mislilo, kaže analiza kosti stare 35 tisuća godina

Prema novom istraživanju, veza pasa i ljudi stara je oko 40 tisuća godina

22.04.2015., Zagreb - Ugodno proljetno predvecerje kod fontane ispred Nacionalne sveucilisne knjiznice. Muskarac u igri sa psima. 
Photo: Goran Jakus/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/PIXSELL

Sudeći prema novom istraživanju švedskih znanstvenika, pas je čovjekov najbolji prijatelj već nekoliko desetaka tisuća godina. Prvotno vjerovanje je da su ljudi pripitomili pse u vrijeme ledenog doba, prije otprilike 15 tisuća godina, ali novo istraživanje koje je bazirano na genetskoj analizi kosti drevnog Taimyr vuka pokazuje kako veza između ljudi i pasa datira od prije 40 tisuća godina.

Kost koju su analizirali stara je 35 tisuća godina, a Taimyr vuk može se smatrati dalekim pretkom današnjih pasa i vukova. Autor istraživanja Love Dalen, čiji je rad objavljen u časopisu Current Biology, smatra kako su psi pripitomljeni puno ranije nego što mislimo.

Pripitomljena populacija vukova

“Jedino drugo objašnjenje je da postoji značajna razlika između dvije populacije vukova iz tog doba, a jedna od njih zaslužna je za kasniji razvoj modernih vukova.” Dalen smatra kako je drugo objašnjenje manje moguće jer je potrebno da druga populacija vukova kasnije izumre u divljini.

love dalen kosti
Kost drevnog Taimyr vuka Love Dalen

Suautor istraživanja Pontus Skoglund iz Medicinske škole Sveučilišta Harvard dodaje kako je populacija vukova dugo bila nepripitomljena, ali je ona isto tako dugo pratila ljudsko kretanje. DNK uzorci pokazuju kako današnji sibirski i grenlandski haskiji dijele neobično veliki broj gena s drevnim Taimyr vukom.

Haskiji povezani s drevnim Taimyr vukom

“Moć DNK može nam dati direktne dokaze da je sibirski haski s kojim se svakodnevno susrećemo daleki predak drevnog vuka koji je prije 35 tisuća godina lutao sjevernim Sibirom. Kako bismo to sve stavili u istu perspektivu, trebamo biti svjesni da je vuk živio samo nekoliko tisuća godina nakon što su nestali europski neandertalci i nakon što su moderni ljudi počeli nastanjivati Europu i Aziju,” rekao je Skoglund.