Ribari kraj Visa uhvatili golemu kozicu. Veličinom je bliža jastogu: 'Ovakvih mrcina ne bi trebalo biti u Jadranu'
Stručnjak objašnjava da bi se atipično velika kozica mogla pretvoriti u jadransku uzurpatoricu
Jadranske kozice tipično teže između pet i deset grama, no ribari su pored Visa uhvatili mrcinu koja je veličinom mnogo bliža jastogu. Ribari s kojima su razgovarali novinari Dnevnika Nove TV tumače da ako jadranska kozica naraste do deset centimetara, da se onda može govoriti o “kapitalki”. No, kada je kozica dva i pol puta veća od najveće moguće, smatraju da je riječ o “imigrantici”.
“Ova je kozica uhvaćena u akvatoriju otoka Visa od našeg broda dobavljača. Inače se love od 180 do 300 komada, ova bi bila 8 komada u kili. Odakle je došla, ne bih vam znao kazati”, objašnjava Ivan Šimat, djelatnik solinske ribarnice.
Najsjevernije do kuda su došle bio je otok Murter
Čini se kako su ribari u okolici Visa uhvatili američku kozicu, za koju Pero Ugarković, autor znanstvenog rada o kozicama, kaže da ne možemo znati kako je došla u Mediteran. “Najvjerojatnije je došla balastnim vodama koje tankeri donose iz drugih oceana, a postoji i mogućnost da je netko ilegalno pokušao uzgojiti i o tome nije obavijestio nadležne institucije”, objašnjava Ugarković.
Američke kozice uočene su još 2009. godine u Turskoj, a ubrzo su se počele širiti Mediteranom. Ponekad su se mogle uloviti i u Jadranu, a do sada najsjevernije do kuda su došle bilo je oko otoka Murtera. No, ako ju je netko pokušao uzgojiti, potrebno bi mu bilo ušće rijeke, u idealnom slučaju Neretve. Takve uvjete imaju u Egiptu i Vijetnamu, koji su veliki uzgajivači kozica.
Ne zna se kakav će efekt imati na bioraznolikost
Američke kozice autohtono se razmnožavaju u Atlantskom oceanu, točnije, u Meksičkom zaljevu. Ličinke otamo brodovima znaju krenuti na put. Postavlja se pitanje hoće li se ovakve divovske kozice kroz nekoliko godina smatrati “uzurpatoricama” ili “hodočasnicama”.
Ugarković objašnjava kako je trenutno vrlo teško procijeniti njezin utjecaj na bioraznolikost Jadrana, budući da one žive prilično duboko, na dubinama većim od 50 metara. Tu će trebati još puno istraživanja i onda ćemo moći donijeti neke ozbiljnije zaključke”, zaključio je Ugarković.