Sićušni crvi s mjesta černobilske katastrofe razvili su otpornost na radijaciju

Znanstvenici sa Sveučilišta New York u novoj studiji kažu da su nematodi, sićušni crvi jednostavnog genetskog sastava koji se brzo razmnožavaju, a žive u zoni černobilske nuklearne katastrofe, razvili imunitet na radijaciju, piše Science Alert.

Katastrofa u nuklearnoj elektrani u Černobilu 1986. godine pretvorila je okolno područje u najradioaktivniji krajolik na svijetu, ljudi su evakuirani, a biljke i životinje nastavljaju živjeti unatoč visokim razinama radijacije.

Otpornost crva na radijaciju

Nova studija otkriva da izloženost kroničnom zračenju nije oštetila genome mikroskopskih crva koji tamo danas žive, što nije znak da je regija sigurna, upozoravaju znanstvenici, samo sugerira visoku otpornost crva.

Posljednjih godina, znanstvenici otkrivaju da su neke životinje koje obitavaju u toj regiji fizički i genetski drugačije od svoje vrste koje žive drugdje, pa se javlja pitanje o utjecaju kroničnog zračenja na DNK.

Nema tragova oštećenja na genomu

Crvi su prikupljani s mjesta različitih razina radijacije, od zanemarivo niskih koje se bilježe u velikim gradovima do visokih koje nalazimo u svemiru.

Znanstvenike je iznenadilo da nisu mogli otkriti tragove oštećenja na genomu černobilskih crva koje bi izazvala radijacija.

Ne može se znati koliko je svaki od crva proveo u regiji pa se ne zna točna razina izloženosti svakog pojedinog ili njegovih predaka u posljednjih četrdeset godina, bilježi studija.

Novi uvidi

Dok su se loze crva razlikovale jedna od druge po tome koliko dobro su podnosile oštećenje DNK, razlike nisu odgovarale razinama radijacije na mjestu prikupljanja. Nalazi upućuju na to da crvi iz Černobila nisu nužno tolerantniji na radioaktivno zračenje i da ih radioaktivni okoliš nije natjerao da se razvijaju.

Razlike daju znanstvenicima naznake da popravak DNK varira od pojedinca do pojedinca, i unatoč genetskoj jednostavnosti crva, mogao bi odvesti do boljeg razumijevanja prirodnih varijacija kod ljudi.

“Kada znamo koji su sojevi ovih crva osjetljiviji ili tolerantniji na oštećenje DNK, možemo pratiti kako će pojedinci patiti od učinaka kancerogena”, kažu autori. “Razmišljanje o tome kako pojedinci različito reagiraju na agense koji oštećuju DNK u okolišu, pomoći će nam da znamo vlastite faktore rizika”, kaže dr. Sophia Tintori, glavna autorica studije.