Skijališta zbog klimatskih promjena imaju sve manje snijega pa koriste umjetni, kojim zagađuju okoliš
Hoćemo li se u budućnosti i dalje moći skijati? Zime postaju sve toplije, a skijališne sezone sve kraće
Rastuće temperature, potaknute klimatskim promjenama, prisiljavaju skijališta diljem svijeta da se suoče s mogućnošću sumorne i neizvjesne budućnosti. Nedavni rekordni toplinski valovi u Europi doveli su do zatvaranja pojedinih skijaških resorta pa su neki potražili alternativne prihode u bicikliranju i planinarenju.
Odmarališta u Alpama i planinama Stjenjaka podjednako se bore da održe korak s promjenama. Kratkoročna rješenja kao umjetni snijeg, dodaju još više ugljičnog dioksida u atmosferu i pogoršavaju klimatski problem, kaže za BBC Future Marie Cavitte, glaciologinja i stručnjakinja za klimu s Katoličkog sveučilišta u Louvainu u Belgiji.
200 skijaša poslalo otvoreno pismo
Topovi i ralice su nevjerojatno energetski intenzivni, a trenutno niti jedan stroj za snijeg ne radi na obnovljivu energiju. Nedavna studija Sveučilišta u Baselu sugerira da bi stvaranje snijega moglo povećati potrošnju vode za oko 80 posto u jednom od najvećih skijališta u Švicarskoj do kraja stoljeća, s 300 milijuna litara vode na 540 milijuna litara.
Neke alpske destinacije čak pokrivaju ledenjake prekrivačima od flisa tijekom ljeta, u nastojanjima da reflektiraju sunčevu svjetlost i sačuvaju snijeg od topljenja. Iako bi ova strategija mogla smanjiti topljenje snijega za 50 do 70 posto, nevjerojatno je skupa. Pokrivanje 1000 najvećih švicarskih ledenjaka koštalo bi 1.5 milijardi dolara, kaže BBC Future. Procjenjuje se da zimski turizam u Švicarskoj generira 5.7 milijardi dolara godišnje.
Ove godine, zbog nedostatka predsezonskog snijega za treninge, otkazan je niz sportskih natjecanja, a mnoge su snježne aktivnosti ograničene zbog rastućih temperatura. Uvjeti su postali toliko teški da je 200 sportaša poslalo pismo Međunarodnoj skijaškoj i snowboard federaciji, FIS, tražeći da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama.
Traže razumniji kalendar utrka
Norveški skijaš Alexander Aamodt Kilde, osvajač srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju, upozorio je da je krajnji čas da se djeluje oko ove važne teme, prenosi Associated Press. “Vidimo da se svijet mijenja što utječe i na naš sport. Želim da buduće generacije dožive zimu i da mogu raditi ono što ja radim.”
Pismo poziva FIS da se obveže dostizanju neto nule za sve događaje do 2035. godine, iznoseći prijedloge za “geografski razuman kalendar utrka” koji bi smanjio emisije zbog prekomjernih zračnog putovanja.
Ove su godine, na primjer, europski sportaši odletjeli u Beaver Creek u Coloradu i Aspenu, u razmaku od tri mjeseca, a mjesta su udaljena pedesetak kilometara. Planiranjem tih utrka jedne za drugom, smanjila bi se emisija približno 1500 tona ugljičnog dioksida, stoji u pismu. Sportaši predlažu i pomicanje sezone na kasnije kako bi se uzele u obzir dugoročne promjene u okolišu.
Skijališna sezona kraća 38 dana
Alpska snježna sezona skratila se za 38 dana od 1960.do 2017.godine. Neke su se švicarske planine toliko zagrijale da su ih kolonizirali invazivni kaktusi, piše The New York Times. U Americi, od 1982. godine do 2016. godine, snježna sezona skratila se u prosjeku za 34 dana, a snježni pokrivač je u nekim krajevima pao za 41 posto.
“Mislim da moramo priznati da nešto umire”, kaže za The New York Times Michelle Furrer, upraviteljica pansiona u švicarskim Alpama. “Moramo to prihvatiti, a onda možemo pokušati početi graditi nešto drugo”, dodala je.