Spasonosno otkriće mRNA tehnologije za nova cjepiva zamalo se nije dogodilo

Nobelovu nagradu za medicinu ove godine dobili su Katalin Kariko i Drew Weissman za otkrića koja su dovela do razvoja mRNA cjepiva, uključujući i ona razvijena protiv COVIDA-19, piše The Vox.

Malo je Nobelovaca sudjelovalo u spašavanju više života od Kariko i Weissmana. Jedna studija procjenjuje da su u SAD-u cjepiva spriječila više od 3 milijuna smrti, 18 milijuna hospitalizacija i uštedjela više od milijarde dolara. U cijelom svijetu učinak je bio i veći.

Znanstvena zajednica sprečavala istraživanje

Najučinkovitija cjepiva protiv COVIDA-19 bila su mRNA cjepiva koja su razvili Pfizer i Moderna, a obje su tvrtke koristile otkrića Kariko i Weissmana o tome kako promijeniti imunološki odgovor tijela na mRNA.

Future Project piše da su cjepiva stigla do proizvodnje unatoč sustavu, a ne zahvaljujući njemu. U svakoj fazi, istraživačka zajednica koja je trebala prihvatiti ovo istraživanje, sprečavala ga je, zbog snažnih poticaja u znanosti prema radovima koje je lakše financirati i lakše objaviti.

Nije odustajala

Kariko je imigrirala iz Mađarske u Ameriku kada joj je bilo 30 godina i radila je kao redovna profesorica na Sveučilištu Pennsylvania.

Silovito se borila da dobije sredstva za svoj rad na mRNA i nije se željela prebaciti na druge projekte za koje bi bilo lakše povući sredstva.

Konačno, Sveučilište ju je 1995. godine degradiralo, ali Kariko je ustrajala i na koncu se pridružila Weismanovom laboratoriju koji je radio na cjepivu protiv HIV-a.

Odbacivani unatoč rezultatima

Kariko i Weissman zajedno su smislili način kako promijeniti kemijske veze u mRNA na način koji bi omogućio da izbjegne pozornosti imunološkog sustava i da je tijelo ne uništi kao strani agens.

Kada je ta ključna prepreka uklonjena i dalje nisu mogli odbiti sredstva niti objave u publikacijama. Nisu uspjeli natjerati znanstvenu zajednicu da primijeti RNA kao nešto bitno i gotovo svi su od toga odustali.

Izbacili su je, morala je u mirovinu

Pokušali su raditi na mRNA izvan akademske zajednice, osnivajući malu tvrtku RNARx. Sveučilište Penn je prijavilo i dobilo dva patenta za rad Kariko i Weissmana, a tvrtka RNARx se borila s Pennom da dobije ugovor o licenciranju za patente.

Prema izviješćima časopisa Nature, Penn je prodao patente malom dobavljaču laboratorijskih agensa u Madisonu, za 300.000 dolara. Kada je financijer koji podupire kompaniju za cjepiva Moderna nazvao Kariko da zatraži licencu za patente morala je reći da ih nema. Na koncu su dobili podlicencu za Modernu i za BioNTech plativši stotine milijuna dolara.

“Izbacili su me s Penna, morala sam u mirovinu”, ispričala je Kariko Adamu Smithu u razgovoru za odbor za dodjelu Nobelove nagrade. Na kraju je našla mjesto u BioNTechu.

Rezultat upornosti

Znanstvenici s otkrićem koje je promijenilo svijet nisu mogli tako dugo dobiti trajno financiranje za daljnja istraživanja. Znanstvenici se već dugo žale da jedan jedini prigovor odboru koji razmatra potpore može učinkovito uništiti hrabre ideje zato što favoriziraju konzervativna istraživanja.

Srećom za svijet, i za Kariko, da je obitelj mogla omogućiti česta putovanja u Njemačku da bi nastavila raditi u tvrtki koja je uočila njezin potencijal. Ova nova tehnologija cijepljenja stigla je zahvaljujući upornosti i pukoj sreći, a spasila je milijune života.