Stigli su službeni rezultati mature: palo je 6000 učenika, što je bolje nego prošle godine. Skočio je interes za STEM

Državna matura ove godine bilježi znatno bolji uspjeh na ispitima iz obveznih predmeta, porast je interesa za STEM predmete – fiziku, kemiju, biologiju i informatiku, negativnih je ocjena gotovo 20 posto manje, a 105 učenika riješilo je 112 ispita sa stopostotnom točnošću. Informatika iz godine u godinu bilježi konstantan rast broja prijava unatoč višegodišnjem trendu smanjenja broja pristupnika, izvijestio je to u ponedjeljak Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

“Ako se spomenuti trendovi nastave, moguće je da već sljedeće školske godine u pet najtraženijih ispita ostane samo jedan društveni, i to politika i gospodarstvo”, stoji u priopćenju objavljenom uz današnju objavu konačnih rezultata, čime je ljetni rok državne mature i službeno priveden kraju.

Najbolji rezultati iz stranih jezika

Među nešto više od 31 tisuće pristupnika, njih 105 riješilo je barem jedan od ispita sa stopostotnom točnošću – tri u potpunosti točna ispita iz matematike, engleskog i fizike imao je jedan pristupnik, dok je po dva sto posto točno riješena ispita imalo petoro ovogodišnjih pristupnika. Od obveznih predmeta na državnoj maturi i dalje je najpopularnija matematika na osnovnoj razini te hrvatski i engleski jezik na višoj razini, dok se u izbornom dijelu ispita izdvaja fizika s gotovo sedam tisuća prijava.

Pristupnici postižu najbolje rezultate na ispitima iz stranih jezika, u prosjeku s ostvarenih između 70 i 80 posto bodova. Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić podsjetila je da je ovogodišnju pripremu i provedbu državne mature obilježio niz neočekivanih okolnosti, no unatoč svemu, maturanti su pokazali iznimnu zrelost te ostvarili bolje rezultate od prethodnih generacija.

Znatno veća prolaznost nego prošle godine

Državnu maturu ove godine nije prošlo nešto više od šest tisuća pristupnika. Pritom treba naglasiti da postoje dvije kategorije maturanata koji su pali. Gimnazijalaca, koji padom nisu završili srednju školu, budući da je državna matura završni ispit za učenike gimnazija, ove je godine 460. To znači da je palo 3,9 posto gimnazijalaca koji su polagali maturu. Znatno je više učenika strukovnih škola koji ove godine nisu uspjeli proći ispite, ukupno 5627. Ti su učenici završili svoje srednje škole, ali neuspjeh na državnoj maturi znači da ne mogu upisati fakultet u sljedećoj akademskoj godini. Maturu nije položilo 37,8 posto učenika strukovnih škola koji su na nju izašli.

Podaci o prolaznosti pokazuju značajan napredak ove generacije hrvatskih maturanata u odnosu na njihove starije kolege koji su državnu maturu polagali prošle godine. Prema izvješću NCVVO-a, maturu je tada palo 1041 (9,4 %) gimnazijskih učenika, najviše otkad je uvedena državna matura, te 6947 (42 posto) učenika strukovnih škola.

Nužna izmjena Pravilnika o polaganju

“Kako bismo zadržali povjerenje u obrazovni sustav i državnu maturu, koja se temelji na načelima jednakog vrednovanja i transparentnosti, nastojat ćemo svim uključenim dionicima dodatno argumentirati nužnost hitne izmjene Pravilnika o polaganju državne mature za koji se zalažemo”, najavila je.

Po njenim riječima, upravo se tijekom provedbe i vrednovanja ispita ljetnog roka izmjena Pravilnika pokazala i više nego nužnom, i to posebno u dijelu izricanja odgovarajućih mjera i provedbe postupka prilikom utvrđenog prepisivanja.