Velika analiza ovogodišnje mature; kako je upadljivo snižavanje kriterija dovelo do boljih rezultata

Objavljeni su konačni rezultati ovogodišnje državne mature, a Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), koji je zadužen za pripremu i provedbu mature, jučer je izvijestio kako su rezultati znatno bolji od prošlogodišnjih. Broj negativnih ocjena smanjen je za gotovo 20 posto, pristupnici su ostvarili bolji uspjeh na obveznim ispitima mature (hrvatski, matematika, strani jezik), a 105 ih je barem jedan od ispita riješilo sa stopostotnom točnošću.

Za razumijevanje ovogodišnjih rezultata, nužno ih je usporediti s onima iz prijašnjih godina i podsjetiti na diskutabilne političke odluke koje su kreirane isključivo u svrhu boljih rezultata na maturi. Kao gotovo svake godine dosad, i ove je zabilježen trend prema kojem sve manje pristupnika izlazi na maturu; ove je godine državnu maturu polagalo ukupno 31.093 pristupnika, a od toga 26.716 maturanata. To je gotovo tisuću manje maturanata nego prošle godine, kada je maturu pisalo njih 27.706.

Uporno smanjenje broja maturanata

Ove se brojke svakako može tumačiti i u negativnom demografskom kontekstu. Kako je, kroz godine provedbe ispita državne mature, padao broj pristupnika i maturanata, vidljivo je u tablici NCVVO-a:

Od ukupnog broja pristupnika državnoj maturi, njih 44 posto je gimnazijalaca, a 56 posto iz srednjih strukovnih škola. Važno je, pritom, znati da je državna matura obavezna za gimnazijalce koji je moraju položiti kako bi završili svoje srednjoškolsko obrazovanje. S druge strane, učenici strukovnih škola svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju pisanjem i obranom završnog rada; državna matura za njih nije obavezna, no velik broj strukovnjaka joj pristupa kako bi ostvarili preduvjet za daljnji put prema visokom obrazovanju na fakultetima.

Zašto su rezultati bolji?

Dakako, svake su godine najzanimljviji podaci o padovima na maturi. Ove godine jedan od obveznih ispita na maturi nije položilo 460 gimnazijalaca, što znači da su maturu pali i nisu završili svoje srednjoškolsko obrazovanje. Uz njih, još je 5627 učenika strukovnih srednjih škola palo jedan od obveznih predmeta pa je ukupno na ljetnom roku mature palo 6087 učenika.

Ovogodišnje su brojke manje crne u usporedbi s prošlom godinom, kada je ukupno 7988 učenika palo maturu, od čega 1041 gimnazijalac. “Ovogodišnju pripremu i provedbu državne mature obilježio je niz neočekivanih okolnosti, no unatoč svemu, maturanti su pokazali iznimnu zrelost te ostvarili bolje rezultate od prethodnih generacija”, poručila je Ivana Katavić, ravnateljica NCVVO-a. Uzrok ovogodišnjim boljim rezultatima, s kojima se NCVVO ne libi pohvaliti, treba tražiti u spornoj i dvojbenoj odluci ministrice Blaženke Divjak koja je uvelike utjecala da rezultati mature budu naoko bolji.

Divjak je, naime, inicirala da ove školske godine na maturi nije nužno dobiti minimalno prolaznu ocjenu iz esejskog dijela ispita Hrvatskog jezika; u praksi je to za maturante značilo da mogu predati prazan list papira na ispitu iz eseja i svejedno proći cjelovit ispit ako su dobro napisali teorijski dio. Prema podacima NCVVO-a, na taj je način 611 pristupnika ove godine položilo Hrvatski; imali su, dakle, 0 bodova na esejskom dijelu ispita, svejedno su položili Hrvatski i, javlja NCVVO, upravo se nalaze na upisnim rang listama fakulteta poput Prava, PMF-a, FER-a, Ekonomije… Njih 611 prošle bi godine palo maturu.

Bolji rezultati stvar su politike

Ovogodišnji rezultati, s obzirom na odluku o obezvrjeđivanju eseja, usporedivi su s rezultatima iz 2017. godine, kada također nije bilo nužno dobiti dvojku iz esejskog dijela ispita Hrvatskog jezika. Tada je maturu palo 425 gimnazijalaca, što je manje od ovogodišnjih 460. U naredne dvije godine, 2018. i 2019., bilo je nužno položiti oba dijela ispita pa je zabilježen značajno veći broj padova gimnazijalaca (649 2018. i 1041 2019.). Ministrica Divjak tada je otvoreno govorila da je razlog tome “‘razdvajanje’ eseja od ispita Hrvatskog jezika”, odnosno nužnost da oba dijela ispita budu položena.

S druge strane, NCVVO je proteklih godina komunicirao da je, što se tiče uvjeta da pristupnici u oba dijela ispita Hrvatskog jezika moraju dobiti prolaznu ocjenu, imao vrlo snažnu podršku od strane kroatista i nastavnika diljem Hrvatske. No, takav je način vrednovanja donosio veći broj padova pa je ministrica Divjak, pravdajući se složenošću ocjenjivanja eseja, ukinula prag prolaznosti na eseju, što je doprinijelo boljim rezultatima na maturi.

Drugim riječima, bolji rezultati mature stvar su političke odluke kojom, puno problematičnije, pisanje i čitanje s razumijevanjem na simboličkoj razini više nemaju apsolutno nikakvu težinu na ispitima državne mature iz Hrvatskog. Istodobno, čitalačka je pismenost u temelju svih ostalih (i matematičke i prirodoslovne), a kako pokazuju rezultati PISA istraživanja iz 2019., hrvatski se učenici ne mogu pohvaliti dobrim ostvarenjima u čitalačkoj pismenosti; čak ih 22 posto ne dostiže niti osnovnu razinu čitalačke pismenosti, dok se na skromnoj osnovnoj razini nalazi njih 28 posto.

Tradicionalno najbolje ocjene iz stranih jezika

Još malo statistike o ovogodišnjoj maturi; najviše je pristupnika pisalo Matematiku na osnovnoj razini, Hrvatski na višoj razini i Engleski na višoj razini. Od izbornih predmeta, uvjerljivo najviše se pisala Fizika (ispitu je pristupilo 6846 pristupnika), zatim Biologija i Politika i gospodarstvo. Ukupno je zabilježeno 5296 učenika s negativnim ocjenama i pritom velik broj tih učenika ima negativne dvije ocjene – iz Hrvatskog i Matematike. No, taj je broj manji nego prošle godine. Ukupno je podijeljeno 15.822 jedinice na ispitima mature, što je također manje od prošlogodišnjeg broja (19.576).

“Svaki peti gimnazijalac i svaki drugi učenik strukovnih škola dobio je barem jednu nedovoljnu ocjenu na ispitima državne mature”, stoji u izvješću NCVVO-a. Na najpopularnijem izbornom predmetu – Fizici – najčešće su ostvarene ocjene 1 i 2, a od obaveznih predmeta najbolje ocjene ostvarene su, već tradicionalno, na ispitima iz stranih jezika gdje variraju između 3 i 5. Vedrija strana svake mature su, svakako, učenici koji su ispite riješili sto posto točno. Tako je jedan učenik čak tri ispita – fiziku, matematiku na višoj razini i engleski na osnovnoj razini – riješio potpuno točno. Još je pet učenika, istovremeno na dva ispita, ispite riješilo sto posto.

Spomenimo i kako je najkrupniji problem ovogodišnje mature bilo masovno prepisivanje učenika; u slučaju 20 zagrebačkih učenika koji su prepisivali na čak dva ispita, nije izrečena nikakva stroža mjera, već im je dopušteno ponovno pisanje ispita u istom, ljetnom roku. Sve je to odobrio NCVVO nakon, kako su isticali, mišljenja Ministarstva obrazovanja. Iz NCVVO-a sada govore kako će tražiti hitne izmjene Pravilnika o polaganju državne mature koje su se pokazale nužnima tijekom ljetnoga roka “i to posebno u dijelu izricanja odgovarajućih mjera i provedbe postupka prilikom utvrđenog prepisivanja”.

Malo učenika, a enormno puno upisnih mjesta

Nakon objave konačnih rezultata ljetnog roka mature, formirane su i konačne rang-liste za upis na studije. Najpoželjniji je studijski program među ovogodišnjim maturantima ‘Izobrazba trenera; smjer: Kondicijska priprema sportaša’ s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Među najpoželjnijim studijima je i ‘Animirani film i novi mediji’ Akademije likovnih umjetnosti te ‘Fizioterapija’ s Odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu.

“U ljetnom upisnom roku ponuđeno je bilo 866 studijskih programa s ukupno 39.993 upisnih mjesta. Ove se godine prijavilo 32.894 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 27.036”, izvijestili su iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nakon što su rang-liste u ljetnom upisnom roku objavljene, ostalo je slobodno još 12.957 upisnih mjesta na visokim učilištima diljem Hrvatske.

U tom je kontekstu vrijedno podsjetiti na demografski podatak s početka teksta; s jedne je strane godinama prisutno pitanje pretjeranog broja upisnih kvota na hrvatskim visokim učilištima, a s druge je strane uporan i tvrdoglav pad broja učenika u Hrvatskoj. Tako je prošle godine, nakon ljetnog i jesenskog roka mature i upisa na fakultete, na visokim učilištima u Hrvatskoj nepopunjeno ostalo 11.251 upisno mjesto.