Što se događa s obiteljskim liječnicima, koje svi redom optužuju da ne rade dovoljno u epidemiji

Eskalirao je dugo tinjajući sukob između liječnika obiteljske medicine koje predstavlja Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i ministra zdravstva Vilija Beroša. Ministar je jutros obiteljskim liječnicima predbacio da su nedovoljno angažirani u borbi koju hrvatsko zdravstvo vodi protiv epidemije koronavirusa, optuživši ih da su nedostupni pacijentima i da ne obavljaju sve poslove koje su po zakonu dužni raditi. Beroš je tako ponovio ono što već neko vrijeme govore strukovne udruge epidemiologa, koje traže da se dio tereta koje je epidemija svalila na njihova leđa prebaci na obiteljske liječnike.

Ovi odgovaraju kako su i prije pojave koronavirusa bili prenapregnuti, a otkad su sa širenjem zaraze preuzeli nove dužnosti, ne ostaje im dovoljno vremena da se posvete uobičajenim poslovima ordinacija obiteljske medicine. Posljednji udarac primarcima zadao je HZZO, koji je najavio kako dobiva sve više prigovora pacijenata na obiteljske liječnike, zbog čega će nastaviti slati kontrole u ordinacije primarne zaštite. Sukob je još uvijek u fazi prepucavanja preko medija, ali među liječnicima obiteljske medicine širi se val nezadovoljstva uzrokovan ne samo porukama ministra koje doživljavaju kao podcjenjivačke i nepravedne, nego i nesposobnošću KoHOM-a da zaštiti njihove interese.

Sukob ministra s vrlo važnom karikom u lancu hrvatskog zdravstvenog sustava u trenutku kada brojevi zaraženih koronavirusom neumoljivo rastu sigurno nije u interesu korisnika zdravstvene zaštite. Ministrov današnji napad vjerojatno je izazvan nervozom zbog rastućeg nezadovoljstva javnosti načinom na koji on i ostatak Stožera organiziraju borbu protiv epidemije. Dok se Covid odjeli pune, dio građana ignorira protuepidemijske mjere, a Beroš povlači nejasne poteze koji sugeriraju kako mu situacija izmiče iz ruku.

Pripremili smo pregled sukoba koji bi mogao ozbiljno ugroziti zdravstveni sustav u najgorem mogućem trenutku.

1. Poziv na ukidanje koncesija

Problemi u odnosima između određenih članova Nacionalnog stožera i liječnika obiteljske medicine počeli su još za proljetnog vala pandemije. Tada je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i članica Stožera Maja Grba-Bujević izjavila da koncesije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti treba ukinuti a koncesionare vratiti u domove zdravlja, navodeći to kao rješenje za fragmentacija javno-zdravstvenog sustava.

Stav Grbe-Bujević prilično je ražestio KoHOM, odakle su joj poručili da su u krizi izazvanoj prvim valom koronavirusa baš koncesionari „preuzeli teret na svoja leđa kroz tzv. COVID ambulante i testiranja“, ali za to nisu bili plaćeni, a u mnogim županijama nisu dobili čak ni zaštitnu opremu. Smirivanje proljetnog dijela epidemije zaustavilo je tu svađu, sve dok porast broja zaraženih potkraj ljeta nije izazvao nove napetosti.

2. Epidemiolozi traže veći angažman primaraca

Hrvatsko epidemiološko društvo je potkraj kolovoza poslalo pismo ministru Berošu. U pismu se epidemiolozi žale kako su preopterećeni, i od ministra traže da liječnike obiteljske medicine uključi u vođenje brige o pacijentima koji se razbole od bolesti Covid-19. Kako su naveli u pismu, posao epidemiologa bi trebao biti da ustanove tko je pozitivan, pronađu izvor zaražavanja i kontakte, te da to prijave u sustav. Daljnju brigu o njima trebali bi preuzeti njihovi liječnici obiteljske medicine „kako bi se specijalisti epidemiolozi mogli posvetiti novim potencijalno zaraženim osobama i novim kontaktima“, napisali su iz HED-a tada.

3. Primarci se žale na nejasne upute epidemiologa

Otprilike istovremeno kada je društvo epidemiologa poslalo svoje zahtjeve, iz KoHOM-a su se požalili kako su obiteljski liječnici zatrpani zahtjevima zabrinutih roditelja koji su uoči početka nastave tražili da se njihovu djecu oslobodi od odlaska u škole. Problem je nastao zbog toga što u uputama epidemiologa nisu bile jasno definirane izrazito osjetljive skupine djece koja ne bi trebala ići u školu, kazali su liječnici obiteljske medicine za Index.hr.

4. Obiteljski liječnici u vihoru vakcinacije

Uskoro nakon što je završila gužva izazvana početkom školske godine, liječnike obiteljske medicine zapljusnuo je val zahtjeva za cijepljenje protiv gripe. Kako su zdravstvene vlasti još početkom jeseni istaknule veliku opasnost koji predstavlja istovremena epidemija gripe i Covida, za cijepljenje se ove godine znatno ranije nego inače javio velik broj građana.

Uslijed takve navale obiteljski liječnici izrazili su nezadovoljstvo sporošću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Liječnici su se žalili kako HZJZ nije na vrijeme dao smjernice u vezi cijepljenja, kao ni obavijestio primarce koliko će doza cjepiva stići u ordinacije, ili kada će cijepljenje zapravo moći započeti. Kada je vakcinacija protiv gripe konačno počela prije desetak dana, ordinacije obiteljske medicine podnijele su velik teret procjepljivanja, što im je uz redovite poslove izazvalo teško preopterećenje.

5. Tko treba pratiti kontakte?

S naglim rastom broja zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj iz krugova epidemiologa počeli su dolaziti zahtjevi da obiteljski liječnici prate i upisuju kontakte osoba zaraženih koronavirusom. KoHOM je oštro reagirao na takve ideje, nazvavši ih „paušalnim prebacivanjem odgovornosti na teret ionako preopterećenih obiteljskih liječnika.“ Iz KoHOM-a su u odgovoru epidemiolozima objasnili u kakvoj se situaciji nalaze njihovi članovi:

„Od samog početka epidemije suočeni su s novim načinom rada i potpuno nepoznatom bolešću, dežuraju u posebnim dežurstvima u tzv. Covid-ambulantama, uzimaju uzorke suspektnim osobama, organiziraju sanitetski prijevoz suspektnih bolesnika, organiziraju i dogovaraju testiranja, javljaju rezultate testiranja, obavljaju redovne kućne posjete, izdaju propusnice i ispričnice, a uz to su opterećeni administrativnim obvezama.

Uzimanjem brisova, izdavanjem uputnica i organizacijom testiranja obiteljski liječnici preuzeli su veliki dio posla epidemiologa na sebe, a nedavno su se odazvali i zahtjevu epidemiologa te u potpunosti preuzeli cijepljenje protiv gripe“, poručili su iz KoHOM-a, dodavši kako neće dopustiti da se preopterećene obiteljske liječnike dodatno optereti administriranjem.

6. Kontrole u ordinacijama primarne zaštite

KoHOM je danas izrazio nezadovoljstvo zbog najave kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) o obavljanju redovnih kontrola u ugovornim ordinacijama primarne zdravstvene zaštite.

„Diljem RH obiteljskim liječnicima ovih su se tjedana najavili kontrolori HZZO-a. Dok RH bilježi rekorde u broju zaraženih, udvostručuje se broj umrlih, bolnički kapaciteti pucaju, liječnici umirovljenici hrabro se odazivaju pozivu upomoć izlažući se riziku obolijevanja od teške bolesti i smrti, epidemiolozi više ne uspijevaju pratiti kontakte, studenti medicine pohrlili su upomoć, obiteljska grca s po 100 – 150 i više kontakata dnevno, uz sve to provodeći cijepljenje nikad većeg broja pacijenata, naši hrabri HZZO kontrolori također su se izgleda odazvali ministrovom pozivu na opću mobilizaciju zdravstva!“, pišu na Facebooku.

U nastavku objave iz KoHOM-a podrugljivo navode kako inspektori samo čekaju da pronađu neki besmislen razlog zbog kojeg bi obiteljskim liječnicima mogli naplatiti kaznu. „I sav taj težak i u ovom trenutku za hrvatsko zdravstvo presudno važan posao, radili su naravno iz daleka, iz svojih toplih ureda jer sačuvaj bože narušavati tešku epidemiološku situaciju u zemlji“, pišu.

7. HZZO se poziva na prigovore pacijenata

HZZO je ranije doista objavio kako će nastaviti s provođenjem kontrola u ordinacijama primarne zaštite i u vrijeme epidemije koronavirusa jer prima sve više prigovora osiguranika na otežano ostvarivanje zdravstvene zaštite. Za prigovore iz KoHOM-a nisu pokazali previše razumijevanja. „Neshvatljivo nam je da doktori iz KoHOM-a, koji su naši ugovorni partneri, prozivaju HZZO u ovim teškim vremenima zbog obavljanja svojeg redovnog posla, kojem je cilj da naše osigurane osobe ne bi bile zakinute u svojim pravima na zdravstvenu zaštitu”, odgovorili su KoHOM-u iz HZZO-a.

Kao razlog za kontrole spominju prigovore pacijenata da im se obiteljski liječnici ne javljaju. „HZZO zaprima sve učestalije prigovore osiguranih osoba na otežano ostvarivanje zdravstvene zaštite u ordinacijama izabranih doktora primarne zdravstvene zaštite zbog nemogućnosti uspostave kontakta s ordinacijama osobno ili putem telefona. Stoga su od početka epidemije kontrole radnog vremena ugovornih ordinacija učestalije radi osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite osiguranim osobama u potrebi”, poručili su iz HZZO-a.

8. I ministar proziva obiteljske liječnike

Poruku sličnu onoj HZZO-a danas je poslao i ministar zdravstva Vili Beroš, koji je pohvalio epidemiologe i kritizirao liječnike obiteljske medicine. „Društvo epidemiologa daje neprocjenjiv udio. Dobivamo dojave da liječnici obiteljske medicine ne obavještavaju ni osobe koje su zaražene, ni kontakte. S obzirom na to da je i WHO objavio da je potrazi kontakata jedna od najučinkovitijih metoda, svi se moramo angažirati“, kazao je ministar.

Beroš je obiteljskim liječnicima poručio i da u centralni registar Covida počnu ubacivati zaražene i njihove kontakte. „Po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti uloga je primaraca da u tome sudjeluju“, tvrdi ministar. Beroš se osvrnuo i na peckanje KoHOM-a o radu iz toplih ureda. „Najmanje sam u toplom kabinetu, moja fotelja je prevruća, dajem sve od sebe. Oni kažu da su pretrpani. Dođite u Ministarstvo i pokazat ću vam koliko primjedbi dobivamo da građani ne mogu dobiti primarnu zdravstvenu zaštitu“, kazao je.

9. Poslao im je i pismo

Ministar Beroš kasnije je tijekom dana poslao pismo obiteljskim liječnicima koje je ranije prozvao da ne obavještavaju ni zaražene osobe ni njihove kontakte.

“U skladu s člankom 197. i člankom 64. stavkom 1. točkom 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, zdravstveni radnici obvezni su sudjelovati na poziv nadležnog tijela u radu na sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti. U skladu s člankom 4. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici obvezni su provoditi mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisane ovim Zakonom”, piše.

“Ujedno, u članku 16. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisana je i obveza prijavljivanja svakog oboljenja od zarazne bolesti te svake sumnje na oboljenje od određenih bolesti, uključujući i covid-19”, nastavlja ministar.

“U skladu s odredbama Plana i programa mjere zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja doktori obiteljske (opće) medicine u suradnji s higijensko-epidemiološkom djelatnošću sudjeluju u sprječavanju i suzbijanju zaraznih bolesti provođenjem mjera zdravstvenog prosvjećivanja i poduzimanjem odgovarajućih protuepidemijskih mjera, a koje obuhvaćaju, u skladu s aktualnom epidemiološkom situacijom i upisivanje kontakata u Digitalnu platformu za praćenje covida-19”, naveo je Beroš u pismu poslanom obiteljskim liječnicima.