Stres nam mijenja biološku dob, tvrdi studija. Ali to možemo popraviti

Prema studiji, objavljenoj u časopisu Cell Metabolism, stres može privremeno promijeniti našu biološku dob, a proces se može preokrenuti kada se riješimo onoga što nam izaziva stres. Stres može proizići iz emocionalnog potresa, bolesti, liječenja lijekovima, izloženosti okolišu ili zbog promjene načina života. Kronični stres javlja se kada tijelo ostaje u stanju pripravnosti čak i kada stres popusti. Kronični stres troši naše tijelo i uzrokuje prerano starenje, piše Medical News Today.

Biološka starost može se porasti kada smo pod stresom, ali se proces poništava kada napetost popusti, tvrde stručnjaci sa sveučilišta Harvard, Duke, MIT ,UCLA-e i Karolinska Instituta u Stockholmu, u ovoj studiji.

Smanjenje stresa je važan faktor za dugovječnost

Znanstvenici su promatrali razdoblja trauma kod ljudi kao što su hitne operacije, oporavak nakon poroda ili covida. Nakon hitne operacije primijećeno je da se povećanje biološke dobi vratilo na početnu vrijednost nekoliko dana nakon obavljenog zahvata.

Kod covida imunosupresivi poboljšali su oporavak biološkog sata. “Otkrića naše studije upućuju na to da stres povećava smrtnost, barem djelomično, podizanjem biološke dobi”, kazao je dr. Vadim Gladyshev, s Harvard Medical School.

To sugerira da se smrtnost može smanjiti smanjenjem biološke dobi i da je sposobnost oporavka od stresa važna u ostvarenju uspješnog starenja i dugovječnosti.

Stres može povećati i apetit

Kada smo suočeni sa stresom, bilo da je stvaran ili percipiran, prema Harvard Health, dolazi do reakcije borbe ili bijega. Mozak šalje signale, a tijelo reagira pripremajući se za borbu ili bijeg. Javljaju se tjelesne reakcije kao ubrzanje otkucaja srca i povišenje tlaka, ubrzano disanje, zjenice se šire, povećava se svijest i zapažanje, adrenalin se pumpa kroz tijelo, tijelo proizvodi kortizol, odgovor na bol otupljuje.

Ako osoba stalno bježi ili se bori, to može stvoriti kronični stres koji doprinosi promjenama u mozgu, anksioznosti, depresiji, problemima sa spavanjem i visokim tlakom, fizičkim problemima i bolestima. Visoke razine kortizola, tijekom duljeg vremenskog razdoblja, mogu pojačati apetit i nakupljanje masnog tkiva, povisiti tlak, stres su za srce i pluća, i izazivaju supresiju imunološkog sustava, nesanicu, anksioznost, napetost mišića, glavobolje. Sve to pokazuje se na našem tijelu i zdravlju.

Dovoljno je biti aktivan deset minuta dnevno

Stres povećava biološku dob i na njega se može pozitivno utjecati i vratiti se na normalu uključivanjem zdravog mentalnog i fizičkog načina života, pišu znanstvenici. Obraćanje pozornosti na vlastiti način razmišljanja iznimno je moćno u smanjenju stresa i u konačnici ima pozitivni učinak.

Samo deset minuta dnevne aktivnosti može pomoći u smanjenju stresa. Stručnjaci predlažu vježbanje, duboko disanje, meditaciju, više socijalnih kontakata, slušanje glazbe, jogu, brigu o tijelu, smanjenje konzumaciju alkohola, prestanak pušenja, kaže Medical News Today.