Stručnjaci još pokušavaju odgovoriti na pitanje: zašto koronavirus neke pogađa teško, a neki ga jedva osjete?

Koronavirus ulazi u ljudska tijela na isti način, kroz nos ili usta putem kapljica prepunih virusa. A otuda kreće dalje na različite načine, piše The Wall Street Journal. Elisabeth Schneider iz Seattlea virus je pogodio poput oluje, temperatura joj je narasla preko 39 stupnjeva, a spavala je 18 do 19 sati na dan. Mislila je da ima gripu. Dok joj je dijagnosticiran COVID-19, simptomi su se smanjili. Za doktora Jonathana Peterschmitta iz istočne Francuske bolest je bila blaga. Izgubio je okus i miris, razvio blagi kašalj, bolove u mišićima i noćno znojenje.

Erin Calver iz Cochranea u Alberti, mogla je reći tek nekoliko riječi prije nego ostane bez daha. Angela Fugazza iz sjeverne Italije, imala je pozitivan test bez ijednog simptoma. Iznenađujuće različiti simptomi koje su preživjeli žrtve bolesti i njihove obitelji jedna je od zagonetki koronavirusa. Mnogim ljudima infekcija ostaje u gornjim dišnim putevima, uzrokujući vrućicu, suhi kašalj i grlobolju. Ali može krenuti na donje dišne puteve, izazvati upalu pluća i pretvoriti se u smrtonosni oblik upale pluća.

Različiti ishodi

Neki ljudi nemaju baš nikakvih simptoma, što otežava otkrivanje i sprječavanje širenja. Drugi imaju blage simptome pa je bolest teško razlikovati od prehlade ili gripe. Nekoliko čimbenika može objasniti takve različite ishode: virusne mutacije mogu stvoriti zaraznije sojeve, ljudi bi mogli biti izloženi različitim količinama virusa i neki imaju prethodna zdravstvena stanja. Virus mutira, ali za sada nema dokaza da postoji osobito smrtonosni soj.

“Nismo vidjeli promjene u kliničkoj prezentaciji ili manifestaciji virusa od početka epidemije u prosincu, što bi nas uvjerilo da postoji hipervirulentni soj”, kazao je dr. Albert Ko, profesor epidemiologije s Yalea.

Teorija o receptorima

Veću stopu smrtnosti od COVID-19 imaju muškarci i osobe s kroničnim bolestima. Neki stručnjaci misle da je to zbog oslabljenog imunološkog sustava ili više stope pušenja kod muške populacije. Ali to ne objašnjava zašto je, na primjer, bolest teško pogodila Jareda Diamonda iz San Antonia, 51-godišnjeg zdravog nepušača. Pluća su mu se ispunila tekućinom i nije mogao govoriti bez kašlja, morao je biti prikopčan na respirator.

Jedna je od teorija da receptori koje koronavirus koristi za vezanje na stanice igraju ulogu. Ti ACE2 receptori su kod starijih ljudi rasprostranjeniji. Opet, kod nekih ljudi virus izaziva preburnu reakciju imunološkog sustava, citokini se brzo otpuštaju u krvotok, oštećujući pluća i druge organe.

Zašto se djeca teže zaraze?

Znanstvenici pokušavaju razumjeti i zašto djeca budu manje bolesna od odraslih, fenomen koji se događao i s drugim koronavirusima. Smatra se da su ACE2 receptori jedan od mogućih faktora. Ili je dječji imunološki sustav manje razvijen i ne reagira tako agresivno. Gospođa Fugazza iz sjeverne Italije, s osamdeset i jednom godinom, ni ne bi bila testirana na koronavirus da njezin pedesetogodišnji rođak nije obolio i imao jake simptome. Ona je bila posve bez simptoma.

Ne zna se zašto se neki pacijenti brzo oporavljaju bez značajnijih simptoma ili potrebe za kisikom ili respiratorom. Ne razumijemo jesu li neki ljudi samo bolesniji ili se radi o nekoj interakciji virusa s njihovim osnovnim stanjem.