Gripa: simptomi, liječenje, najčešće komplikacije i prevencija

Gripa se širi kapljičnim putem, a jedan oboljeli može zaraziti 12 ljudi

FOTO: Shutterstock

Gripa je akutna infekcija dišnog sustava koju izaziva virus influence koju karakteriziraju visoka temperatura i opća onemoćalost. Sezona gripe traje od studenog do travnja, kada može oboljeti više ljudi odjedanput. Točnije, u vrijeme epidemije gripe očekuje se da će oboljeti svaka deseta odrasla osoba te trećina djece.

Riziku od ozbiljnih komplikacija gripe izloženi su ljudi koji imaju neku kroničnu bolest, mala djeca, osobe starije od 65 godina te trudnice. S obzirom na to da se gripa lako širi, treba ostati kod kuće i ne širiti zarazu – jedan oboljeli može zaraziti čak 12 ljudi. Cijepljenje svake godine najbolji je način prevencije gripe.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u sezoni 2023./2024. dominira virus gripe A, uz sporadičnu detekciju virusa gripe B.

Gripa simptomi i kako ih prepoznati na vrijeme?

Inkubacija, vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma, kod gripe u prosjeku traje oko 2 dana. Iako mogu biti zarazne i dan prije pojave prvih simptoma, oboljele osobe su najzaraznije prva tri do četiri dana od početka bolesti.

Simptomi gripe počinju naglo, razvijaju se unutar 3 do 6 sati i mogu uključivati:

  • temperatura viša od 38°C
  • drhtavicu, groznicu
  • glavobolju
  • bolove u mišićima i zglobovima
  • opću slabost
  • klonulost
  • onemoćalost
  • gubitak apetita
  • kihanje i curenje nos
  • grlobolju
  • suhi kašalj

Kod djece se, osim temperature mogu javiti i povraćanje i proljev.

Razlika između gripe i covida-19

Gripa i covid-19 mogu imati vrlo slične simptome. Kako se pojavljuju različiti sojevi covida-19, sve je teže razlikovati covid-19 i gripu. Od izbijanja epidemije glavni simptomi covida-19 su se promijenili, a britanski National Health Service ažurirao je popis simptoma.

Na najnovijem popisu simptoma covida-19 su:

  • visoka temperatura ili drhtavica
  • jaki kašalj koji se javlja u epizodama koje traju dulje od sat vremena; ili 3 ili više epizoda kašlja u 24 sata
  • začepljenost ili curenje nosa
  • osjećaj umora ili iscrpljenosti
  • grlobolja
  • glavobolja
  • bol u mišićima
  • otežano disanje
  • gubitak ili promjena osjeta mirisa ili okusa
  • gubitak apetita
  • proljev

Ovi simptomi covida-19 slični su simptomima gripe, što može otežati razlikovanje. U usporedbi s gripom, covid-19 kod nekih ljudi može izazvati težu bolest. U usporedbi s osobama s gripom, osobama zaraženim covidom-19 može trebati više vremena da pokažu simptome i mogu biti zarazne dulje vrijeme. Zato je, kako bi se potvrdila konačna dijagnoza i odredila adekvatna terapija, potrebno provesti specifične testove kako bi se utvrdilo o kojoj je od ove dvije bolesti riječ.

Koliko traje gripa?

Prehlada se obično razvija polako te se na početku bolesti javljaju blagi simptomi kao što su curenje nosa i kihanje dok kod gripe ti simptomi mogu izostati. Za razliku od prehlade, gripa je redovito praćena povišenom temperaturom koja traje najmanje od 3 do 4 dana, a može se penjati i do 40°C. Kod gripe se obično javljaju i glavobolja, bolovi u mišićima, drhtavica te dugotrajni umor te osjećaj slabosti i iscrpljenosti. “Za većinu zdravih ljudi gripa je neugodna, ali kratkotrajna bolest. Simptomi se obično pojavljuju od 1 do 4 dana nakon izlaganja virusu, a traju 5 do 7 dana. Za ljude koji su se cijepili protiv gripe, simptomi mogu trajati kraće ili biti manje teški. Za druge ljude, simptomi mogu trajati duže. Čak i kada simptomi prođu, možete se i dalje osjećati umorno”, napominju stručnjaci s Harvarda.

Kako se širi gripa?

Virus gripe izlučuje se kapljičnim putem, odnosno kašljanjem, kihanjem i govorom, i to na udaljenosti od skoro 2 metra, pa se vrlo lako širi zrakom u zatvorenim prostorima. Moguć je prijenos dodirivanjem ruku ili predmeta koji su kontaminirani virusom.

Liječenje gripe

Budući da u većini slučajeva prolazi kroz nekoliko dana, gripa se liječi simptomatskom terapijom koja uključuje snižavanje tjelesne temperature upotrebom antipiretika, održavanjem higijene nosa i dišnih puteva pomoću kapi ili korištenje fiziološke otopine te provođenjem higijenskih mjera. Djeca mlađa od 16 godina ne bi smjela uzimati lijekovi na bazi acetilsalicilne kiseline zbog opasnosti od pojave Reyeova sindroma. S obzirom na to da je gripa virusna bolest, u liječenju se ne koriste antibiotici. Naime, antibiotike će liječnik propisati samo u slučaju ako se razvije bakterijska komplikacija gripe poput upale uha, sinusa ili upale pluća. Budući da je odmor vrlo važna stavka u oporavku od gripe, oboljelima se preporučuje ostati kod kuće sve dok se ne budu osjećali dobro. Također, ostankom kod kuće sprečava se daljnje širenje virusa.

Komplikacije gripe

Većina ljudi koji dobiju gripu oporavi se u roku od nekoliko dana do dva tjedna, dok se kod jednog dijela oboljelih razviju komplikacije. Tako se u nekim slučajevima uz gripu mogu razviti upala uha i sinusa, ali i ozbiljnije komplikacije kao što su upala pluća, upala srčanog mišića (miokarditis), upala mozga (encefalitis), zatajenje bubrega pa čak i smrt. Komplikacije gripe češće su kod starijih ljudi i djece, osobito kod one mlađe od godinu dana. Određena zdravstvena stanja u kombinaciji s gripom povećavaju rizik od razvoja teže kliničke slike.

Riziku od komplikacija gripe izložene su osobe koje:

  • imaju astmu, kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB) ili neku drugu kroničnu bolest pluća
  • imaju bolest bubrega, jetre, neurološku bolest, bolesti srca ili krvnih žila, ili su preživjele moždani udar
  • imaju šećernu bolest
  • imaju oslabljen imunološki sustav (od HIV-a/AIDS-a, raka ili imunosupresivnih lijekova)
  • su trudne
  • imaju poremećaj krvi, poput anemije srpastih stanica
  • imaju indeks tjelesne mase veći od 40 (pretilost)
  • imaju manje od 5 godina ili su starije od 65 godina

Gripa ne zahtjeva posjet liječniku, ali ga posjetite ako:

  • povišena temperatura traje duže od četiri dana
  • ako otežano dišete
  • imate kratak dah i jako kašljete
  • osjećate bol ili pritisak u prsima
  • imate iznenadne vrtoglavice ili ste ošamućeni
  • ako povraćate i imate proljev
  • boli vas grlo i imate natečene limfne čvorove na vratu
  • imate kožni osip

Znakovi da zbog gripe treba potražiti liječničku pomoć

Osobe koje osjete bilo koji od ovih simptoma trebaju potražiti hitnu liječničku pomoć.

Simptomi kod djece koji se ne smiju ignorirati:

  • ubrzano disanje ili poteškoće s disanjem
  • plavkaste usne ili lice
  • rebra koja se uvlače sa svakim udahom
  • bol u prsima
  • jaka bol u mišićima (dijete odbija hodati)
  • dehidracija (smanjeno mokrenje, suha usta, nema suza prilikom plača)
  • konvulzije
  • temperatura viša od 40°C
  • u djece mlađe od 12 tjedana, svaka groznica
  • groznica ili kašalj koji se poboljšavaju, ali se zatim vraćaju ili pogoršavaju
  • pogoršanje postojećih kroničnih medicinskih stanja

Simptomi kod odraslih koji se ne smiju ignorirati:

  • otežano disanje ili kratak dah
  • stalna bol ili pritisak u prsima ili abdomenu
  • stalna vrtoglavica, zbunjenost
  • smanjeno mokrenje
  • jaka bol u mišićima
  • teška slabost ili nestabilnost
  • groznica ili kašalj koji se poboljšavaju, ali se zatim vraćaju ili pogoršavaju
  • pogoršanje postojećih kroničnih medicinskih stanja

Prevencija gripe

Cijepljenje je najučinkovitiji način sprječavanja gripe. Države članice EU-a preporučuju cijepljenje protiv sezonske gripe za rizične skupine, kao što su starije odrasle osobe u dobi od 50 do 65 godina i više, te osobe s kroničnim bolestima.

Koraci za prevenciju širenja gripe:

  • izbjegavanje bliskog kontakta s oboljelima
  • osobe koje su bolesne trebale bi ostati kod kuće i izbjegavati bliske kontakte s ostalim ukućanima
  • preporučuje se mirovanje zato što odmaranje potiče proces opravka
  • tijekom kontakta s ukućanima nosite zaštitnu masku
  • redovito provjetravanje prostorija u kojima boravi oboljela osoba
  • redovito pranje ruku toplom vodom i sapunom
  • u nemogućnosti pranja ruku preporučuje se korištenje alkoholnog dezinficijensa za ruke koji sadrži barem 60% alkohola
  • potrebno je uzimati dovoljno tekućine; čajevi i juhe osobito su pogodni zato što su bogati mineralima

Kako je gripa dobila ime?

Prvi se put bolest slična gripi spominje 500. godine prije Krista u Grčkoj. Iako je gripa 1170. godine zabilježena u Engleskoj, 1358. godine u Italiji dobiva ime Influenca. Gripa je ime dobila od talijanskog naziva za tu bolest influenza di fredo, što bi značilo utjecaj hladnoće, zato što se u pravilu javljala u najhladnijem mjesecu u godini. Kod nas se udomaćio naziv gripa zato smo riječ preuzeli od francuskog gripare, što znači zgrabiti, ščepati, a upravo se tako opisuje početak same bolesti”, piše portal Javno zdravlje.


Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Zavod za javno zdravstvo Zadar

Cleveland Clinic

Centers for Disease Control and Prevention I

Centers for Disease Control and Prevention II

Centers for Disease Control and Prevention III

Centers for Disease Control and Prevention IV

Vaccination-info.eu

Javno-zdravlje.hr