Stručnjaci su izračunali koliko ljudi u prosjeku poznajete, tvrde 611

Vjerojatno niste nikada brojali koliko ljudi poznajete. Britanski antropolog Robin Dunbar, oslanjajući se na studije veličine mozga ljudi i drugih primata, procjenjuje da osoba može održavati oko 150 odnosa. Dunbarov broj odnosi se na kvalitetne odnose, a ne na poznanstva.

Profesor statistike i sociologije na Sveučilištu Washington, Tyler McCormick izračunao je da ljudi u prosjeku poznaju 611 ljudi, piše The Wall Street Journal.

Na pitanje koliko bliskih prijatelja imaju, anketirani su odgovarali tri ili manje. Studija Pew Researcha pokazala je da odrasle osobe na Facebooku imaju u prosjeku 338 prijatelja.

Poznanstva važna u traženju posla

Broj ljudi koje poznajete, ali ih ne smatrate prijateljima, vjerojatno je veći. Taj širi krug poznanika, za razliku od prijatelja, je vrlo bitan.

Sociolog Mark Granovetter u studiji “Snaga slabih veza” iz 1973. godine, napisao je da su povremene veze i poznanstva od veće pomoći kada je riječ o traženju posla nego bliska prijateljstva.

LinkedIn je pokazao, kroz petogodišnji eksperiment, u kojem je njihov algoritam “Ljudi koje možda poznajete” nasumično predložio da se neki korisnici povežu s korisnicima s kojima su imali slične karijere ili kontakte, a drugi da se povežu s korisnicima samo perifernim vezama. Pokazalo se vjerojatnijim da će druga skupina lakše naći posao.

Mjerenje pomoću imena

Profesori McCormick, Matthew Salganik s Princetona i Tian Zheng s Columbije, koautori su rada koji je procijenio koliko ljudi poznajemo i osmislili su zaobilazno rješenje. Upitali su ispitanike koliko poznaju osoba imena Michael, Stephanie i James, uz još neka česta imena u Americi.

Postoji više od 3 milijuna Amerikanaca koji se zovu Michael, oko 1 posto stanovništva, tako da bi ljudi imena Michael trebali činiti 1 posto nečijih poznanstava. Tako oni koji poznaju osam osoba koje se zovu Michael, vjerojatno poznaju 800 ljudi. Ovaj pristup uveden je 2001. godine.

Statistička tehnika

Snaga ove zabavne tehnike je u tome što ona predstavlja vrhunsku statističku tehniku.

Postavljanje pitanja o imenu Michael izvorno je bilo dio nastojanja da se izmjere populacije do kojih je teško doći, poput beskućnika, seksualnih radnica ili korisnika droga koji su izloženi HIV-u, piše The Wall Street Journal.

Tehnika ima nedostataka

Naravno da tehnika ima nedostataka jer kao i kod većine anketa nema načina da se provjeri točnost odgovora.

Stručnjaci još rade na poboljšanju tehnike, tražeći idealna imena za različite dobne skupine i rase. Brojke nisu savršene, ali ta relativno slaba poznanstva najbolji su prozor u tržište rada, širinu naših društvenih veza i u mnoga najžurnija društvena pitanja.