Stručnjaci su razočarani jer se koronavirus počeo širiti krajem prošle godine. Nadali su se da je puno ranije

Provedena je nova genetska analiza koronavirusa, na uzorku od preko 7600 pacijenata diljem svijeta. Znanstvenici iz Velike Britanije proučavali su mutacije virusa koje ukazuju na brzo širenje, no nisu pronašli dokaze da se virus sve lakše širi, niti da je sve vjerojatnije izazivanje teških oboljenja. Analizom je također ustanovljeno da se virus koji cirkulira među ljudima od kraja prošle godine iznimno brzo širio nakon prve infekcije. “Virus se mijenja, no to ne znači da postaje sve gori”, rekao je genetičar Francois Balloux s Instituta za genetiku londonskog sveučilišta.

Balloux i njegovi kolege istraživali su sekvence virusa iz goleme globalne baze podataka koju koriste znanstvenici. Proučavali su uzorke koji su uzeti u različito vrijeme i na različitim lokacijama, pa su zaključili da se virus među ljudima počeo širiti još krajem prošle godine. “Ovo isključuje bilo koji scenarij koji pretpostavlja da je SARSCoV-2 u cirkulaciji od mnogo prije nego što je identificiran i prije nego što je zarazio velik dio populacije”, napisao je Balloux u izvješću objavljenom u časopisu Infection, Genetics and Evolution.

Tvrde da se virus nije počeo ranije širiti

Ballouxov zaključak kako se virus ipak nije ranije počeo širiti među ljudima i nije baš dobra vijest. Mnogi stručnjaci i liječnici su se nadali da se virus širio među populacijom mnogo prije nego što je otkriven, te da su ljudi ustvari već bili zaraženi, a da to jednostavno nisu znali. Stručnjaci su se nadali da je dio ljudi zbog toga razvio imunitet. “Svi su se nadali tome, uključujući mene”, rekao je Balloux za CNN, te nadodao da je u najboljem slučaju samo deset posto svjetske populacije bilo izloženo virusu.

Druge studije upućuju na to da je SARS-CoV-2 nastao u šišmišu, no da je virus prvo morao inficirati neku drugu životinju prije nego je skočio na čovjeka. Prvi slučajevi zaraze među ljudima pojavili su se u kineskom gradu Wuhanu krajem prosinca. Svaki put kada se virusi repliciraju naprave nekakvu grešku, a prateći te mutacije, znanstvenici mogu stvoriti takozvani molekularni sat kojim mogu pratiti širenje virusa kroz vrijeme i kroz određena područja.

“Naši rezultati odgovaraju prošlim procjenama o tome kako sve sekvence virusa imaju zajedničkog pretka koji je nastao krajem 2019. godine, što potvrđuje i vremenski okvir u kojem je virus skočio na čovjeka. To je vrlo nedavno. Mi smo vrlo, vrlo, vrlo sigurni da se krajem prošle godine dogodio skok na čovjeka”, rekao je Balloux.

Mutacije diljem svijeta su relativno slične

Uzorci virusa koji su uzeti diljem svijeta ukazuju na više mutacija, a one su relativno slične. “Sve se nalazi svuda”, napisali su u izvješću Ballouxovog tima. “Virus je predstavljen u gotovo svim zemljama”, nadodao je u razgovoru Balloux. Pronašli su i genetske dokaze koji potvrđuju sumnju da je virus zarazio ljude u Europi i Americi tjednima ili čak mjesecima prije nego što su prijavljeni prvi slučajevi u siječnju i veljači. Balloux također tvrdi da će biti moguće pronaći prvog pacijenta u svakoj zemlji.

“Sve te ideje o pronalasku prvog pacijenta su besmislene jer ima jako puno tih ‘nultih pacijenata’, rekao je Balloux. Istraživanje koje je proveo Ballouxov tim su recenzirali drugi stručnjaci prije nego je službeno objavljeno u časopisu. Balloux tvrdi kako su neka istraživanja drugih timova objavljena na internetu prije nego što su recenzirana, pa je iz njih možda izvučen pokoji netočan zaključak.

“Svi virusi mutiraju. Mutacije same po sebi nisu loša stvar, a za sada ništa ne upućuje na to da se SARS-CoV-2 mutira brže ili sporije od onog što smo očekivali. Za sada ne možemo reći postaje li SARS-CoV-2 više ili manje smrtonosan, niti možemo reći usporava li ili ubrzava svoje širenje”, zaključio je Balloux.