Što sve znamo o serološkim testovima koji idući tjedan stižu u Hrvatsku

Već sljedeći tjedan u Hrvatsku bi trebali stići serološki testovi, odnosno oni za brže otkrivanje zaraženih. Trebali bi se provjeriti na 1000 osoba. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak za portal HRT-a potvrdio je da su testovi naručeni od dobavljača te da se čeka isporuka.

Inače, radi se o jednostavnim testovima, čiji je rezultat poznat u kraćem razdoblju nego rezultat testova koje sad provodimo, a i jeftiniji su. Međutim, i svrha je testa drugačija. Serološki testovi pokazuju količinu antitijela kod zaraženih osoba.

Svrha testova i kako će se testirati

“Serološkim testovima moguće je vidjeti kolika je bila izloženost zarazi, pa i utvrditi da je dio stanovništva bio u kontaktu s virusom i prebolio bolest premda toga možda nije bio ni svjestan. Testovi koje sad provodimo skuplji su, rezultati se dulje čekaju i ciljano se testiraju osobe za koje se sumnja da su zaražene”, objasnio je Capak.

Serološki testovi se provode iz krvi, a obrada uzoraka traje najviše nekoliko sati. Zapravo, slični su bilo kojim drugim testovima kojima se traže antitijela za neku zaraznu bolest poput ospica, vodenih kozica ili sličnoga.

“No, neće se provoditi masovno i nećemo trčati u laboratorije vaditi krv. Prije svega će se u Hrvatskoj na uzorku od 1000 ljudi u različitim županijama provesti testiranja i to na uzorku krvi koja je vađena iz drugih razloga. Iz takve nasumične studije pokušat će se pronaći podatak o nečemu što, epidemiolozi zovu, prokuženost stanovništva”, kaže Capak.

Koga će testirati?

Kako doznaje HRT, testovi se neće provoditi masovno jer to ne bi bilo racionalno, a i naposljetku bi bilo prilično skupo iako su testovi sami po sebi jefitiniji od ovih koji se trenutno koriste. U Kini, gdje je predstavljen jedan od prvih takvih testova, tvrdili su da je iz samo kapljice krvi za 15 minuta moguće otkriti je li osoba zaražena, odnosno ima li antitijela.

Ovakvim testiranjem moglo bi se, prije ulaska u bolnicu, u domove za starije osobe ili kod medicinskog osoblja, brzo otkriti postoji li zaraza i vjerojatnost širenja na najugroženiji dio populacije. Tako bi se znatno otežao prodor virusa u bolničke ustanove ili u domove za starije osobe.

WHO upozorava

Svjetska zdravstvena organizacija ipak upozorava na serološke testove. Kažu kako preko dokazivanja antitijela u krvi nije moguće otkriti je li osoba zaražena pa će bolest tek izbiti, je li preboljela bolest pa ima imunitet, niti koliko je rizična za okolinu kao prijenosnik zaraze.

“Čak i prisutnost antitijela ne dokazuje da je osoba imuna na bolest”, rekla je jučer dr. Maria Van Kerkhove, čelnica Odjela za hitne bolesti i zoonoze Svjetske zdravstvene organizacije. “Ovoga trenutka taj nam test neće pokazati je li netko imun na ponovnu zarazu”, dodala je.

WHO je skeptičan jer nemaju svi oboljeli antitijela u krvi, niti znamo stječe li se na virus trajan imunitet. Ipak, serološki testovi daju uvid u prokuženost stanovništva.

Podaci testova su vrlo bitni

O broju zaraženih ljudi ovisi hoće li neka nacija steći kolektivni imunitet, odnosno ono što se inače postiže cijepljenjem. U najboljem slučaju, prebolijevanje bi ostavljalo trajan imunitet i oni koji su preboljeli bolest ne mogu je ponovno dobiti. Da bi se to dogodilo barem 60% stanovništva trebalo bi preboljeti virus.

Cjepivo za Covid-19 još se čeka i bit će spremno najranije tek za 18 mjeseci i to pod uvjetom da virus ne mutira. Neke zemlje već su provele serološke testove, tako su u Finskoj saznali da je zaraženo bilo tek 1-2% stanovništva. Većina zemalja za takvo se testiranje tek sprema, kao i Hrvatska.