Veliki pacifički otok smeća toliko je narastao da se na njemu razvio novi ekosustav

Znanstvenici su na Velikoj pacifičkoj mrlji plastičnog smeća, koja pluta u oceanu između Kalifornije i Havaja, pronašli napredne zajednice obalnih stvorenja, sićušnih rakova i žarnjaka.

Nova studija, objavljena u jučer u časopisu Nature Ecology & Evolution, otkriva da su deseci vrsta obalnih beskralježnjaka uspjeli preživjeti i razmnožavati se na plastičnom smeću koje godinama pluta oceanom, javlja CNN.

Životinje se jedu međusobno

Znanstvenici su rekli da otkrića upućuju na to da onečišćenje plastikom može omogućiti stvaranje novih plutajućih ekosustava vrsta koje inače ne mogu preživjeti u otvorenom oceanu.

Plastični ostaci mogu plutati oceanima dugo vremena, time dajući morskim bićima priliku da godinama prežive i razmožavaju se u otvorenom oceanu. “Prilično velik postotak raznolikosti koju smo pronašli čine obalne vrste koje nismo očekivali tamo naći”, rekla je Linsey Haram, glavna autorica studije.

“Vjerojatno postoji utrka oko izvora hrane, ali mogu jesti i jedni druge tako da znamo da između dviju zajednica postoji grabežljivost. Ne znamo kako dolaze do otvorenih oceana i kako tamo preživljavaju, jesu li bili na komadu plastike na obali ili su je kolonizirali nakon što su se našli u oceanu”, kazala je.

Trilijuni komada plastike

Veliko pacifičko smeće omeđeno je ogromnim vrtlogom, najvećim od pet rotirajućih kružnih struja u svjetskim oceanima koje vuku smeće prema središtu i tamo ga zarobljavaju, stvarajući vrtlog smeća.

Inicijativa za čišćenje oceana procjenjuje da se u mrlji nalazi 1.8 trilijuna komada plastike koja teži oko 80.000 tona. Većina stiže iz ribarske industrije, dok se 10 do 20 posto ukupne količine može pratiti do japanskog tsunamija 2011. godine.

Prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš, svijet proizvede oko 460 milijuna tona plastike godišnje, a to je brojka koja će se do 2060. godine utrostručiti. Globalno se reciklira tek 9 posto plastike. S 22 posto plastičnog otpada loše se upravlja i ona završi kao smeće, a velike količine dospijevaju u oceane, pokazuju izvješća.

Borba protiv zagađenja

Znanstvenici su upozorili da je 2005. godine došlo do brzog i nezapamćenog onečišćenja plastikom. A problem postaje sve veći. Morska stvorenja sve češće stradaju zaplitanjem u ribarske mreže, gutanjem dijelova plastike i zbog kemikalijama.

Skupština UN za okoliš donijela je prošle godine povijesnu rezoluciju o zaustavljanju onečišćenja plastikom i stvaranju prvog svjetskog globalnog sporazuma o onečišćenju plastikom, pravno obavezujućeg, koji bi se bavio cijelim životnim ciklusom plastike, od proizvodnje, dizajna do odlaganja, izvještava CNN.