Zika je posljednja bitka između ljudi i komaraca, a ovo je fascinantna povijest svih dosadašnjih pokušaja

Razmatraju se nove tehnike poput genetičkog inženjeringa

FOTO: Health Science Library/University of Virginia

Još prije sto godina, otkako je liječnik američke vojske Walter Reed pomogao dokazati da žutu groznicu prenose komarci, ljudi vode grčevitu borbu protiv ovih sićušnih nosilaca različitih bolesti. Isušuju se močvarna tla, vodi se kampanja od vrata do vrata da bi se spriječilo razmnožavanje komaraca oko stajaćih voda, koriste se tone pesticida.

Bez tih napora možda ni Panamski kanal ne bi nikada bio završen, rane 1900. godine. Smrtne infekcije iz toga doba možda bi se nastavile sve do Philadelphije. Komarci su se uvijek adaptirali i uzvraćali udarac. Neprijatelj bi razvijao sve veću rezistenciju i kemikalije su gubile svoju snagu. Budžeti za iskorijenjivanje komaraca su se smanjivali. Vlade su padale.

Sada je stigla zika, virus koji nastaje u komarcu, a širi se Južnom Amerikom zadnjih mjeseci, a otkriveno je da zika uzrokuje cijeli niz bolesti uključujući i strašne malformacije kod novorođene djece.

Zemlje pozivaju na zaprašivanje

Zemlje opet pozivaju na zaprašivanja, na obnovu javne edukacije i kolektivnu budnost stanovnika. Razmatraju se nove tehnike poput genetičkog inženjeringa koji stvara jedinke koje ne mogu preživjeti do odrasle dobi. Svjetska zdravstvena organizacija zahtijeva da se ovo genetsko, još nedokazano, oružje što prije evaluira.

Iz povijesti možemo puno naučiti. Nekad su kroz obje Amerike harale žuta groznica i malarija. Žuta groznica je 1853. desetkovala stanovništvo New Orleansa, a dijelove doline Mississippija 1878. U osamdesetim godinama devetnaestog stoljeća tisuće su ljudi umrle od obaju bolesti tijekom neuspješnog pokušaja Francuske da iskopa Panamski kanal.

finlay wiki
Carlos J. Finlay Wikipedia

Kubanski znanstvenik Carlos J. Finlay bio je prvi koji je pretpostavio da uzrok izbijanja bolesti može biti komarac, a ne popularni mitovi iz tih dana da je uzrok smrad, ustajalo pivo, močvarni plinovi ili štošta drugo. Svoja saznanja, Finlay je objavio 1881. godine ali nije priznato da je u pravu sve do američke okupacije Kube poslije španjolsko-američkog rata.

Pokusi rađeni u Havani

U lipnju 1900. godine američka vojska poslala je liječnika Waltera Reeda u Havanu da prouči Finlayeve tvrdnje. Izbor Reeda je bio mudar, vojnik iz Virginije, medicinski istraživač i liječnik koji je prije proučavao izbijanje tifusa u vojnim kampovima.

Na komadu zemlje izvan Havane, Reed je napravio dvije drvene zgrade u kojima je radio pokuse. Volonterima je nuđeno 100 dolara za sudjelovanje u pokusu, kaže Stan Cope, predsjednik Američke organizacije za kontrolu komaraca.

image komarci
Jedna od dvije drvene zgrade u kojima je Reed radio pokuse Health Science Library/University of Virginia

U prvoj zgradi koja se nije provjetravala, spavali su dobrovoljci pokriveni dekama uprljanima urinom, ispovraćanim sadržajem i fekalijama osoba koje su imale žutu groznicu. U kući nije bilo komaraca i niti jedna osoba nije oboljela od žute groznice.

Komarci uzročnici bolesti

Druga kuća bila je čista i provjetravana. Sve je bilo sanitizirano. Unutra, prostor se dijelio na dva dijela. Na jednu stranu, znanstvenici su ubacili inficirane komarce koji su se hranili krvlju dobrovoljaca. Većina ljudi se razboljela dok u drugom dijelu zgrade, bez komaraca, nitko nije obolio.

Pokusi su bili nevjerojatno jednostavni, a dokazi neoborivi. Reed je dokazao da Finlay ima pravo. Slabi sanitarni uređaji nisu bili bitni, komarci su bili uzročnici bolesti. Kako je Reed poslije pisao svojoj ženi, “pokus je pomogao maknuti koprenu koja je okruživala uzrok ovih strašnih bolesti i stavila problem na znanstvenu i razumsku osnovu”.

Vojska je pokrila kanale naftom, rudimentarnim larvacidom i napala bazene stajaće vode kao dio kampanje u zemljama gdje su trupe bile stacionirane.

Štedljiva uporaba pesticida

Guverner New Jerseya Woodrow Wilson, 1912. godine uspostavio je prvi distrikt za kontrolu komaraca nakon što su ga protivnici optuživali da se slabo bori protiv komaraca. Borba protiv ovih “vampira” postala je primarna vladina odgovornost.

Kontrola komaraca postala je još važnija tijekom Velike depresije kada su vlasti Tennesseeja gradile kanale, spremnike i brane. Inženjeri su naučili kako manipulirati razinama vode da eliminiraju larve komaraca. Kasne 1940. godine metode takvog iskorijenjivanja komaraca gube bitku pred tada popularnim insekticidom DDTijem. Taj je ubijao sve što leti, bio opasan za ptice i drugi živi svijet, a ubrzo su mnoge vrste komaraca razvile rezistenciju.

5514251529_4484843cf6_o
1940. godine komarce se zaprašivalo insekticidom DDTijem. Jenn/Flickr

Posljednjih desetljeća pesticidi se štedljivo koriste zbog štetnog utjecaja na okoliš i brzog razvijanja otpornosti komaraca pa se traže druge solucije kao mreže na prozorima, repelenti i eliminacija mjesta za razmnožavanje. Povećana putovanja, globalna trgovina i globalno zatopljenje pomažu komarcima da opet procvatu.

Eliminacija vrste komaraca aedes aegypty

Latinska Amerika jako je pogođena osobito zikom ali i denga groznicom. Vrsta komaraca aedes aegypty je jedinstveno prilagođena na suživot sa ljudima. Razmnožavaju se u minuti, skrivaju se u sjenama i tamnim kutovima.

7469978464_be0d7b4b0f_o
Komarci su prijenosnici Katja Schulz/Flickr

Međunarodni napori u četrdesetim i pedesetim godinama eliminirali su aedes aegypti iz 18 zemalja obje američke regije ali je politička volja polako slabila, nastupila je brza urbanizacija, nastala su gusto naseljena, siromašna područja središnje i južne Amerike gdje se ne skuplja smeće, ne prazne kontejneri i bacaju se stare gume.

Tako su ona postala novo mjesto idealno za razmnažanje komaraca i širenje bolesti. Puno obitelji nema tekuću vodu nego je drže u spremnicima koji su pogodna mjesta za razmnožavanje komaraca. Kuće nemaju klimatizaciju niti mreže na prozorima, dva faktora koja mogu umanjiti širenje virusa.

Suočavanje s najtežom bolesti posljednjih desetljeća

Abdus aegypti našao je savršeno mjesto za život duž Golfske obale. Drugi komarac, vrste aedes albopictus, raširen u Sjedinjenim državama potencijalno će postati drugi pogodan nositelj zika virusa. U Americi postoji pokret zagovarača da se sprema kišnica.

Na neki način, to je korak unatrag u javnom zdravlju za prevenciju najezde komaraca. Vrijeme postaje toplije i čini se da se stanovništvo Zemlje suočava sa najtežom bolesti posljednjih desetljeća koju prenose komarci. Izgleda da rat sa komarcima nikada neće biti gotov što zika virus nagovještava.