Značajno otkriće tima Ivana Đikića; tvrde da su pronašli način kako blokirati širenje koronavirusa

S Instituta za biokemiju II (IBC2) u Frankfurtu, koji vodi hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, stižu vijest o otkriću koje se u priopćenju IBC2-a naziva „slabom točkom, koja bi mogla biti i Ahilova peta“, koronavirusa koji je izazvao zatvaranje velikog dijela svijeta. Znanstvenici s tog instituta su u suradnji s drugim istraživačkim timovima otkrili proteazu (PLpro) virusa SARS-CoV-2 sličnu papainu, koja je esencijalni viralni enzim i moguća slaba točka novog koronavirusa.

Kako se objašnjava u priopćenju IBC-a, proteaza PLpro potrebna je za sastavljanje virusa u ljudskom organizmu. Osim toga, virus SARS-CoV-2 koristi taj enzim kako bi prigušio imunološki odgovor tijela, što pomaže virusu da savlada imunosni sustav zaražene osobe. Virus se zahvaljujući tome može lakše razmnožiti i širiti dalje. Otkriće je praktičnu primjenu dobilo kada su znanstvenici dokazali da se preko PLproa-a može blokirati širenje virusa, te pojačati anti virusni imunitet u ljudskim epitelnim stanicama, primarnom mjestu ulaska patogena u organizam.

Slična istraživanja i drugdje

“Naši rezultati nude uzbudljivu mogućnost za dvostruku terapijsku strategiju: zaustavljanje širenja virusa i osnaživanje ljudskog imunološkog sustava istovremeno “, objasnio je Đikić. „Kako bismo došli do ovog saznanja, kombinirali smo biokemijsko, strukturalno i funkcionalno znanje našeg Instituta. Izuzetno sam zahvalan timu koji je postigao mnogo u vrlo kratkom vremenskom periodu. Naša istraživačka suradnja s Institutom za medicinsku virologiju pod vodstvom Sandre Ciesek bila je presudna u dokazivanju kako inhibicija PLpro-a zaustavlja virus”, rekao je Đikić.

Kako se zaključuje u priopćenju Instituta za biokemiju II, taj rezultat opravdava daljnja klinička istraživanja proteaze PLpro. Napominje se i kako jedna klinika u SAD-u trenutno provodi kliničko testiranje famotidina, kojim se targetira PLpro kod pacijenata zaraženih Covidom-19. No, ciljano djelovanje famotidina na virusni PLpro-a još uvijek nije potvrđeno. “Moramo biti posebno oprezni kod kliničkog ispitivanja na pacijentima, jer bi odgovor njihovih organizama na anti-PLpro terapiju mogao varirati ovisno o tome je li primijenjen u ranim ili kasnijim stadijima Covida-19”, istaknuli su Đikić i Ciesek.