Znanstvenici imaju zanimljivu tezu o tome zašto kitovi migriraju u toplije vode; jer je dobro za kožu

Misle da koriste topliju vodu kako bi se riješili mrtve kože koja im inače loše utječe na zdravlje

Whale in flat style. Vector illustration
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Puno vrsta kitova jednom godišnje iz hladnih migrira u toplije vode, a razlozi ovog putovanja nisu poznati. Znanstvenici općenito pretpostavljaju da, poput drugih životinja, kitovi migriraju u prijateljskije okruženje s manje predatora i više hrane kako bi na svijet donijeli mladunce.

Ali, morski ekolozi primijetili su prisustvo mladunčadi u vodama Antarktika, što sugerira da mladunčad kitova jednako sigurno dolazi na svijet i u ledenim vodama. Znači kitovi ne moraju prijeći tisuće kilometara da bi okotili bebe kitova. Prije se to dogodi slučajno. Znanstvenici iz Nacionalne službe za morsko ribarstvo u La Jolli, i Instituta za morske sisavce s Državnog sveučilišta Oregon u Newportu, imaju drugačiji odgovor, piše MNT.

Mogu održavati toplinu tijela

U novom znanstvenom radu, objavljenom u časopisu Marine Mammal Science, objašnjavaju da su locirali 62 kita ubojice tijekom 7 godina. Od toga su najmanje tri otplivala na daljinu od 11 tisuća kilometara, za što su trebali 6 do 8 tjedana.

Migracije kreću iz prirodnog okruženja kitova u ledenim polarnim vodama prema puno toplijim, gdje je temperatura površine mora od 20 do 24 stupnja i natrag. Zbog svoje veličine, kitovi ubojice i drugi veliki kitovi mogu održavati tjelesnu toplinu i pri vrlo niskim temperaturama, a porod mogu obaviti i u polarnim vodama.

Kitovi, znači, ne migriraju da bi imali okot, niti da traže hranu, već koriste topliju vodu da bi se riješili mrtve kože koja im inače loše utječe na zdravlje.

Važna fiziološka potreba

To je važna fiziološka potreba koja bi se mogla zadovoljiti migracijom u toplije vode. Ovi znanstvenici tvrde da kitovi putuju u tropske vode kako bi im se metabolizam kože mogao regulirati bez da im to utječe na tjelesnu toplinu jer je u toplijim vodama lakše sačuvaju.

Uvjeti okoliša im ponekad mogu ometati postupak održavanja kože. Kitovi ubojice na Antarktiku često poprimaju žućkastu boju. Koža im bude prekrivena filmom dijatomeja ili mikroskopskih algi kremenjašica kada nisu prošli samočišćenje kože.

Snažna godišnja migracija kitova ima važan utjecaj na ekosustave, čineći kitove predatorima ili plijenom na različitim lokacijama, u različitim sezonama. Iako misle da je proces održavanja kože glavni razlog migracija, znanstvenici napominju da je potrebno još istraživanja da bi se hipoteza potvrdila