Znanstvenici napokon uspjeli, barem djelomično, odgovoriti na pitanje odakle žirafama dugi vratovi

Cijelu vječnost znanstvenike muči pitanje kako su žirafe dobile tako dugi vrat. I konačno se došlo do nekog, barem djelomičnog, odgovora. Duge vratove preci žirafa imali su prije barem 16 milijuna godina, kaže najnovija studija.

Studija je istraživala vratnu kraljžnicu 71 životinje, uključujući današnje žirafe, njihove srodnike i njihove pretke. Našli su da su dvije vrste, Prodremotherium elongatum koji su živjeli prije 25 milijuna godina i koje su potencijalni preci današnjih žirafa i Canthemeryx sirtensis, koji jesu preci žirafa i koji su živjeli prije 16 milijuna godina, obje imale produžene vratove.

Drevne životinje jako su se razlikovale od današnjih kolegica i nisu ni klasificirane kao dio obitelji žirafa. Fosili pokazuju da produženje vrata prethodi nastajanju roda žirafa. Dugi vratovi pojavili su se prije žirafa. Znanstvenici su novom studijom pokušali utvrditi odakle žirafama tako dugi vrat kada su im preci imali puno kraći.

Ključna točka prije 7 milijuna godina

Fokusirali su se na treći cervikalni kralježak svake od proučavanih 11 vrsta. Žirafe, kao i ljudi imaju 7 cervikalnih kralježaka ali su kod žirafa oni veliki i dugi 25.4 centimetra. Nakon vrste Cathumeryx, predaka koji su živjeli na Zemlji prije 16 milijuna godina, obiteljsko stablo žirafe se razdvojilo u dvije grane.

U jednoj grani, četiri vrste su tijekom vremena razvile kraći vrat kao na primjer okapi. Prije ove studije mislilo se da je okapi primitivnija vrsta nego današnje žirafe zbog kratkog vrata ali ova studija pokazuje da se okapi razvio od životinja duljeg vrata nego što ga on danas ima.

Druga grana obiteljskog stabla su vrste koje su razvile dugačke vratove. Ključna točka zbila se prije 7 milijuna godina kada je prednja strana svakog kralješka postajala dulja stvarajući tako dulje vratove kod vrste koja se zove Samotherim major koja jest član obitelji moderne žirafe. Prije milijun godina kod drugih vrsta, stražnji dio svakog kralješka se produžio što je doprinjelo izgledu vrata današnje žirafe.

Vrat se razvijao disproporcionalno

Tragom fosila pokazuje se da se vrat razvijao disproporcionalno. Prvo se produljio prednji dio a kasnije i stražnji. Znanstvenici sada znaju da je vrat žirafe nastajao 16 milijuna godina pa mogu lakše istraživati zbog čega je evolucija pogurnula tu životinjsku vrstu prema dugim vratovima. Kako žirafa jede lišće misli se da je na taj način mogla dohvatiti visoko lišće iznad svoje glave bolje nego drugi biljojedi.

Druga teorija misli da su dulji vratovi zbog mužjaka jer im daju prednost kod parenja. Današnje žirafe se bore ljuljajući glave i vratove jedan nasuprot drugome, a ženke se pare sa onim koji je dobio bitku. Obje teorije mogu objasniti koristi koje žirafe imaju od dugoga vrata. Ova studija je važna jer pokazuje mehanizam kojim su žirafe došle do dugoga vrata. Iz prošlosti imamo samo fosile kratkovratih žirafa i okapija. Studija uključuje ne samo opise novih fosila nego i detaljnu analizu razvoja vratnih kralježaka i njihovu funkcionalnu anatomiju.