Znanstvenici s Harvarda napravili su listu hrane koju treba držati na minimumu, evo ključnih točaka

Što točno znači zdrava prehrana? Osnove jesu prilično jednostavne. Svatko treba kombinaciju bjelančevina, ugljikohidrata i masti plus dovoljno vitamina i minerala za optimalno zdravlje. Ali znanost kaže da je neka hrana, unutar ovih kategorija, zdravija od druge.

Postoji li hrana koju nikad ne bi trebali jesti? Ne baš. Ako povremeno želite pojesti sladoled, neka bude malena porcija i ne svaki dan. Pojedite i čips koji puta ako ne možete odoljeti ili nemate ništa drugo pri ruci ali nemojte da vam pređe u običaj. Zdrava hrana ne znači potpunu eliminaciju određene hrane.

Znanstvenici sa Harvarda načinili su listu hrane koju treba držati na minimumu. Ako tako postupate i odlučite se za zdravije alternative nećete biti izloženi povećanom riziku obolijevanja od srčanih bolesti, visokog tlaka, dijabetesa i nekih karcinoma.

1. Dodani šećeri

Radi li se o bijelom ili smeđem šećeru ova hrana nema hranjivih tvari i to su čisti ugljikohidrati. Jedete li puno šećera, uzimate prazne kalorije, uzrokujući iznenadan rast šećera u krvi i nagli pad. Osim toga, privremeni osjećaj sitosti vas može spriječiti da jedete hranu koja sadrži organizmu potrebne hranjive tvari.

Zaslađeni napitci su glavni izvor dodanih šećera i jedan od glavnih uzroka debljanja. Samo jedna bočica slatkog pića dnevno može dodati 7 kilograma u jednoj godini. To nije samo zato jer pića sama po sebi znače dodatne kalorije već i zato što ove tekuće kalorije nisu zadovoljavajuće, ne čine nas sitima kao čvrsta hrana.

2. Mliječne masti

Sladoled, punomasno mlijeko i sir su puni zasićenih masti i nekih trans masti te zato povećavaju rizik problema sa srcem. Najzdravije mlijeko i mliječni proizvodi su varijante sa manje masti kao obrano mlijeko, mlijeko sa 1 posto masti i sirevi sa smanjenim udjelom masti.

3. Keksi i kolači

Keksi, razni kolači, krafne, muffini i drugi slastice koje usput prigrizete su komercijalno pripremljene verzije koje sadrže ugljikohidrate, šećere, nezdrave masnoće i često sol.

4. Bijeli šećeri

Kruh, tijesto, krumpir, riža, kolačići ili palačinke, volite li ovu hranu i ne možete joj odoljeti napravite sami svoju verziju korištenjem brašna od cjelovitih žitarica. Unijet ćete znatno manje šećera i nezdravih masti.

5. Procesuirano masno meso

Procesuirano meso kao slanina, šunka, hrenovke puno su nezdraviji nego proteini iz riba, piletine bez kože, orašastih plodova, soje, grahorica i cjelovitih žitarica. Svježe crveno meso ako baš morate, jedite štedljivo i obavezno izaberite nemasne komade.

6. Sol

Trenutno se preporučuje 1500 miligrama, a svakako ne više od 2300 miligrama natrija dnevno. Mnogi od nas uzmu 1 1/2 žličicu soli na dan što je 8500 mligrama soli. Prevedeno u natrij to je oko 3400 mligrama natrija dnevno. Tijelo treba neku količinu natrija ali previše povisuje tlak te rizik bolesti srca i moždanog udara.

Birajte neprocesuiranu ili minimalno procesuiranu hranu. Konzervirana i smrznuta hrana često ima dodanu sol. Čitajte naljepnice i birajte proizvode ne samo sa manje kalorija nego i sa manje soli. Pazite gdje se može nalaziti prikrivena sol. Neka vam takva hrana čini mali udio u prehrani.

Vježbajte svoje okuse. Moguće je promijeniti vlastitu potrebu za okusom neke hrane kako bi unijeli što manje soli. Činite ove promjene postepeno i stalno i poslije nekog vremena sol vam neće nedostajati.