Znanstvenici su prvi put dokumentirali slučajeve prijenosa Alzheimerove bolesti medicinskim postupkom koji se više ne koristi

Autori studije naglasili su da Alzheimer nije zarazna bolest

FOTO: Danie Franco/Unsplash

Znanstveni tim iz Centra za istraživanje prionske bolesti u Londonu izvijestio je u ponedjeljak, u časopisu Nature Medicine, o slučajevima prijenosa Alzheimerove bolesti, piše Stat News.

Bilo je nešto čudno u tim slučajevima. Pacijenti su opisivali da nisu imali klasične simptome stanja, a i bili su u svojim 50-im, 40-im pa čak i 30-im godinama, daleko mlađi od dobi u kojoj se bolest inače javlja. Nisu imali ni poznate genetske mutacije koje bi mogle ranije izazvati Alzheimerovu bolest.

Postupak zabranjen prije 40 godina

Ustanovljeno je da je ova mala grupa pacijenata, u doba dok su bili djeca, primala hormon rasta uzet iz mozgova ljudskih leševa koji je nekada bio lijek za brojna stanja koja su uzrokovala nizak rast. Desetljećima kasnije razvili su Alzheimerovu bolest.

Znanstvenici su, u međuvremenu, otkrili da ta vrsta hormonskog tretmana može prenijeti komadiće proteina u mozak primatelja. U nekim slučajevima izazvao je smrtonosnu Creutzfeldt-Jacobovu bolest, “kravlje ludilo”, pa je postupak prije 40 godina zabranjen.

Prvi poznati slučajevi prenošenja

Znanstveni tim koji liječi pacijente objašnjava da je transplantacija hormona zasijala beta-amiloidni protein, koji je obilježje Alzheimerove bolesti u mozgu nekih primatelj,a koji se desetljećima kasnije proširio u plakove koji uzrokuju bolest. To su prvi poznati slučajevi prenošenja Alzheimerove bolesti.

Autori rada pružaju dokaze da se, u izvanrednim okolnostima, Alzheimerova bolest prenosi mehanizmom sličnim prionima, napisali su Mathias Junker sa Sveučilišta u Tuebingenu i Lary Walker sa Sveučilišta Emory u kometaru.

Desetljećima se koristi sintetski hormon

Autori studije i vanjski istraživači naglasili su da Alzheimerova bolest nije zarazna bolest. Slučajevi povezani s kadaveričnim liječenjem hormonom rasta više nisu ni mogući i već se desetljećima daje sintetski hormon.

Autori studije opisuju pet pacijenata, a kadaverični hormon primilo je 1800 ljudi u Velikoj Britaniji.

Novi pogled na razvoj bolesti

Ovi bi slučajevi mogli potaknuti novu raspravu oko uzroka nastanka Alzheimerove bolesti. Mnogi znanstvenici vjeruju da beta-amiloid ima ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti, a terapije koje čiste proteine iz ljudskog mozga konačno su, nakon desetljeća neuspjeha, počele pokazivati određene dobrobiti za pacijente.

Većina stručnjaka misli i da nije samo amiloid kriv, pa je pitanje je li se u ovim slučajevima događalo još nešto osim prijenosa amiloida.

Čini se da u ovoj grupi pacijenata ne postoji velika upala u mozgu, što je obilježje bolesti izazvano amiloidom. Pitanje je i zašto postoji tako malo proteina tau unatoč kognitivnim otklonima. Razine proteina tau obično koreliraju s kognitivnim padom. Ne zna se ni zašto su ljudi tako brzo razvili demenciju.