Znanstvenici su razvili test zbog kojeg ćemo znati koji su nas sve virusi dosad napali

Želite li znati koji su sve virusi napali vaše tijelo tijekom dosadašnjeg života? Sada to možete.

Znanstvenici su razvili test osnovan na DNK analizi koji može odrediti virusnu povijest osobe. To je iznimno važno saznanje koje bi moglo pomoći u ranom otkrivanju bolesti, poput hepatitisa C te eventualno u objašnjavanju što uzrokuje određene autoimune bolesti i karcinome.

Novi test, nazvan VirScan, funkcionira snimajući antitijela u krvi protiv 206 virusa za koje znamo da izazivaju zarazu kod ljudi.

Prema studiji objavljenoj u četvrtak u časopisu Science, imuno sustav koji stvara potrebna antitijela kada se virus pojavi, nastavlja stvarati antitijela desetljećima nakon polačenja virusa.

Počela su prva testiranja s VirScanom

VirScan otkriva ta antitijela i koristi ih tako da napravi kopiju skoro svakog virusa koje je osoba u životu imala. Ovo je dramatična promjena u odnosu na postojeća dijagonostička sredstva koja testiraju samo na specifični virus.

“Ova je metoda je prava pametna tehnološka bravura.”, kaže profesor epidemiologije i direktor centra za infektološke bolesti i imunitet, Ian Lipkin sa Sveučilišta Kolumbija.

Znanstvenici su u četvrtak izvijestili o intrigantnim otkrićima početnog testiranja na 569 ljudi koje su snimali upotrebljavajući VirScan u Sjedinjenim Državama, Južnoj Africi, Tajlandu i Peruu.

Možemo biti zaraženi s puno virusa

Utvrđeno je da je osoba bila izložena prosječno deset od 206 različitih vrsta poznatih virusa. Neki ljudi su pokazali duplo višu izloženost od tog broja.

“Mnogi od tih ljudi su vjerojatno bili zaraženi sa mnogo različitih vrsta istog virusa.”, kaže profesor genetike i medicine sa Brighmam Woman’s Hospitala i sa Harvard Medical Schoola, Stephen Elledge koji je vodio razvoj VirScana.

Tijekom života možete biti zaraženi s puno vrsta, naprimjer, rhinovirusa, a u testu će se to pokazati kao zaraza jednim virusom .

Zemljopisne razlike po pitanju zaraza

Mnogi virusi bili su uobičajeniji kod odraslih nego kod djece koja imaju pred sobom još mnogo borbi sa virusima.

Ljudi pozitivni na HIV teže stvaranju antitijela na mnogo više virusa nego ljudi bez te bolesti.

Znanstvenici su primijetili upadljive zemljopisne razlike kako virusi napadaju različite populacije. U Južnoj Africi, Tajlandu i Peruu test je generalno pokazao antitijela na puno više virusa nego kod ljudi koji žive u Americi.

Ne zna se da li je tome uzrok genetika ili vrste virusa kojima su ljudi tamo izloženi, ili je to povezano sa kulturnim običajima i provođenjem sanitarnih mjera.

VirScan kao rutinska pretraga

Testiranje sa VirScanom za sada košta 25 dolara, ali još nije komercijalno dostupan. Trenutno su potrebna 2-3 dana da se analizira 100 uzoraka ali očekuje se da će se ta brzina povećati s unaprijeđenjem tehnologija.

Profesor Elledge kaže kako se nada da će se test moći upotrebljavati za brže dijagnosticiranje HIV-a i hepatitisa C koje pacijenti mogu nositi godinama, a da ne znaju to jer nemaju nikakvih simptoma.

Stručnjaci vjeruju da će VirScan pomoći otkrivanju koju ulogu imaju virusi koje smo tijekom života imali u nastanku karcinoma i autoimunih bolesti poput dijabetesa tipa 1, i multiple skleroze.

Postoji mnogo kroničnih bolesti kod kojih mislimo da su umiješani virusi ali to još uvijek ne možemo potvrditi. Sad bi mogli precizno ustanoviti vezu.

Znanstvenici se nadaju da će VirScan ubrzo postati rutinska pretraga kod sistematskog pregleda.