Otišla je velika glumica Koraljka Hrs. Odigrala je neke od ključnih uloga u Grlićevim remek-djelima
Preminula je u dobi od 81 godinu
“Dado, jesi se pokakio? Ako se pokakiš, mamica će ti donijeti nešto lijepo”, ide iz offa slatki umirujući ženski glas, a u kadru vješte ruke prebiru po montažnom pultu. Zatim vidimo napete i melankolične dvije žene, montažerku Nenu i redateljicu Dunju, na rubu živčanog sloma.
Tako počinje remek-djelo Rajka Grlića “U raljama života”. Film snimljen 1984. neusiljeno je proročanski. Antologijskom poetikom je s lakoćom, šarmom, smijehom, zabrinutošću i tugom govorio o samoćama, potrošenim ljubavima, provizornim brakovima, kompromiserstvu, avetima nacionalizma, montiranim surogatima života i klincima na nošama…
Ženska verzija Sganarella
Jednu od ključnih Grlićevih antiheroina, montažerku Nenu odigrala je Koraljka Hrs. Sva dvostrukost izlažiranog društva pred apokalipsu tamo je vidljiva na stolu hladnokrvne i rezignirane montažerke, nevidljive u pozadini serijskog televizijskog hita.
Ona savršeno figurira kao svojevrsna ženska verzija toplog cinika Sganarella, pa uz sjajnu melankoliju Gorice Popović (Dunja, redateljica tv-serije o Štefici Cvek) plete verziju života većeg od života, dok se oko njih svijet očigledno raspada u nametnutim a lažnim hepiendovima.
Koraljkin raskošni talent
Impresivno je s koliko tajnovitosti Koraljka Hrs montira u Neni potisnute urbane neuroze i prikrivene krhotine bračnog sklada. “Svi smo mi mislile da će život biti nešto drugačije, a onda jednog dana shvatiš da je život to što je, da nema drugog”, izriče glasno, u zagušljivoj montažerskoj sobi, Nena umjesto Dunje.
Šest godina prije “Ralja”, Grlić je snimio film “Bravo, maestro” (zasluženo je završio u službenoj konkurenciji Kanskog festivala), s Radom Šerbedžijom kao genijalnim kompozitorom koji od baklji svoje umjetnosti odustaje pred nacerenom egzistencijalnom panikom.
Koraljka Hrs maestozno je oblikovala buržujku Ivu (u brak s njom bježi maestro) preživjele secesijske maske ispod koje vriju neka proročanska luzerstva, ispred vremena… Grlić se ovdje znalački poigrao srazom bunjuelovštine i užeglog socijalizma, a Koraljka se tom izazovu dala svom snagom svog raskošnog talenta.
Oličenje prvakinje
Da ona nosi u sebi podzemni žar Hitchcockovih žena, lucidno je osjetio Branko Ivanda. Njegovim krimićem “Zločin u školi” (1982.) rađenom prema prozi Pavla Pavličića, iz noirovskih polusjena dominira Koraljkina prigušena erotika i snaga koja smušenog neambicioznog gimnazijskog profesora (Zlatko Vitez) vodi prema gorkom kraju istine.
Nježne, otmjene a stamene ženstvenosti, Koraljka Hrs je bila oličenje prvakinje u realnoj poziciji autsajderice. Ona je amblematski primjer našeg nakaradnog (pre)star sistema. Notorne mašine za mljevenje duša u kojoj prebrzo završe glumci, a osobito glumice.
Prejadni smo dok tako brzo trošimo i zaboravljamo dragulje poput Koraljke Hrs. Nažalost nikada je nisam gledao u teatru. Ne mogu ni zamislit kakvu je ona Ofelijinu tajnu ponijela u grob.