Astma je najčešća nezarazna bolest u svijetu, ova tehnika disanja može ublažiti simptome
Ako dijete više kašlje noću i manje jede, svakako pođite liječniku
Astma je kronična bolest pluća koja pogađa ljude svih dobnih skupina. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije astma je glavna nezarazna bolest koja pogađa milijune djece i odraslih diljem svijeta te je najčešća kronična bolest među djecom. Točnije, iako se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, najčešće se javlja u djece do 5 godina starosti.
Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva koju uzrokuje suženje dišnih puteva. Kada dišemo normalno, mišići oko dišnih putova su opušteni, dopuštajući zraku da se lagano kreće.
Tijekom napadaja astme mogu se dogoditi tri stvari:
- bronhospazam: stezanje mišića oko dišnih putova koje uzrokuje sužavanje dišnih puteva, pri čemu zrak ne može slobodno strujati kroz dišne putove
- upala: sluznica dišnih putova postaje natečena, a natečeni dišni putevi ne propuštaju dovoljno zraka
- proizvodnja sluzi: tijekom napada tijelo stvara više sluzi koja začepljuje dišne puteve
Astma se dijeli na vrste ovisno o uzroku i težini simptoma.
Astma tako može biti
- intermitentna: kod ove vrsta astme napadaji se javljaju povremeno, ali je upala dišnih putova kronično prisutna
- trajna: perzistentna astma znači da većinu vremena imate simptome. Simptomi mogu biti blagi, umjereni ili teški
S obzirom na to da ima više uzroka, astma može biti:
- alergijska: alergije mogu uzrokovati napadaj astme. Alergeni uključuju stvari poput plijesni, peludi i dlake kućnih ljubimaca
- nealergijska: vanjski čimbenici mogu uzrokovati pogoršanje astme. To su tjelovježba, stres i vremenski uvjeti
Iako može biti ozbiljno stanje, astma se može kontrolirati pravilnim liječenjem.
Simptomi astme
Simptomi astme mogu biti blagi ili teški i mogu se pojavljivati u ciklusima. S obzirom na to da se simptomi astme razlikuju od osobe do osobe, netko će imati rijetke napadaje astme, samo u određenim situacijama, primjerice tijekom vježbanja, dok će netko simptome astme imati cijelo vrijeme.
Simptomi astme mogu biti:
- uporan kašalj, osobito noću
- stezanje ili bol u prsima koji otežavaju da duboko udahnete
- zviždanje pri disanje, što je čest znak astme kod djece
- kratak dah ili otežano disanje, ponekad čak i kada se odmarate
- poteškoće sa spavanjem uzrokovane nedostatkom daha, kašljanjem ili piskanjem
- napadaji kašlja ili piskanja koji su pogoršani respiratornim virusom, poput prehlade ili gripe
Znakovi da se astma pogoršava uključuju:
- simptomi astme koji su češći i otežavaju normalno funkcioniranje
- sve teže disanje
- potreba za češćom uporabom inhalatora
U nekih ljudi simptomi astme buknu u određenim situacijama:
- astma izazvana tjelovježbom, koja se može pogoršati kada je zrak hladan i suh
- profesionalna astma, izazvana iritansima na radnom mjestu kao što su kemijski dimovi, plinovi ili prašina
- alergijska astma, izazvana tvarima koje se prenose zrakom, kao što su pelud, spore plijesni, izmet žohara ili čestice kože i perut kućnih ljubimaca
Uzroci astme
Mnogi čimbenici povezani su s povećanim rizikom od razvoja astme, te je često teško pronaći jedan, izravni uzrok.
Razvoj astme povezuje se s:
- astma je češća u osoba čiji bliski srodnici, roditelj ili brat ili sestra, imaju astmu
- astma je češća kod ljudi koji imaju druga alergijska stanja, poput ekcema i rinitisa
- urbanizacija je povezana s povećanom prevalencijom astme, vjerojatno zbog više čimbenika načina života
- na pluća u razvoju i povećani rizik od astme mogu utjecati niska porođajna težina, prijevremeno rođenje, izloženost duhanskom dimu i drugim izvorima onečišćenja zraka, kao i virusne respiratorne infekcije
- izloženost nizu alergena i iritansa iz okoliša također povećava rizik od astme, uključujući onečišćenje zraka u zatvorenom i vanjskom prostoru, grinje iz kućne prašine, plijesni i profesionalnu izloženost kemikalijama, dimu ili prašini
- djeca i odrasli koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pretili izloženi su većem riziku od astme
Okidači astme
Izloženost raznim nadražujućim tvarima i alergenima mogu potaknuti simptome astme.
Okidači astme razlikuju se od osobe do osobe, to mogu biti:
- alergeni koji se prenose zrakom, poput peludi, grinja, spora plijesni, dlake kućnih ljubimaca ili čestica izmeta žohara
- respiratorne infekcije, poput obične prehlade
- tjelesna aktivnost
- hladan zrak
- zagađivači zraka i iritanti, poput dima
- određeni lijekovi, uključujući beta blokatore i nesteroidne protuupalne lijekove kao što je ibuprofen
- snažne emocije i stres
- sulfiti i konzervansi koji se dodaju nekim vrstama hrane i pića, uključujući škampe, sušeno voće, prerađeni krumpir, pivo i vino
- gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), stanje kod kojeg se želučana kiselina vraća u grlo
Čimbenici rizika
Smatra se da niz čimbenika povećava šanse za razvoj astme.
Faktori rizika uključuju:
- krvnog srodnika s astmom, poput roditelja ili brata ili sestre
- neko drugo alergijsko stanje, kao što je atopijski dermatitis ili peludna groznica
- višak kilograma
- pušenje
- izloženost pasivnom pušenju
- izloženost ispušnim plinovima ili drugim vrstama onečišćenja zraka
- izloženost kemikalijama koje se koriste u poljoprivredi, frizerstvu i proizvodnji
Dijagnosticiranje i liječenje astme
Dijagnoza astme se postavlja uzimanjem anamneze, fizikalnim pregledom te laboratorijskim testovima iz krvi kao i testovima plućne funkcije. Takozvani zlatni standard kojim se testira plućna funkcija je spirometrija, pretraga kojom se utvrđuje stupanj suženja dišnih puteva.
Cilj liječenja astme je pak kontrola simptoma, to znači da:
- možete raditi stvari koje želite raditi na poslu i kod kuće bez otežavajućih simptoma
- nemate (ili imate minimalno) simptome astme
- vam je rijetko potreban lijek za ublažavanje simptoma
- spavajte bez da vam astma ometa san
Astma se ne može izliječiti, ali postoje terapije pomoću kojih se može uspješno kontrolirati. U liječenju se najčešće koriste inhalatori pomoću kojih se lijek isporučuje izravno u pluća. Pravilna inhalatorna tehnika ključna je za učinkovitu terapiju. Naime, pogreške u inhalatornoj tehnici mogu utjecati na isporuku lijeka u pluća i umanjiti njegov učinak. Zato je iznimno važno da osoba nauči pravilno koristiti inhalator, a u tome joj može pomoći medicinsko osoblje, liječnik ili educirana medicinska sestra.
Kako se pravilno koristi inhalator:
- dobro protresti inhalator
- skinuti zaštitni poklopac
- izdahnuti zrak iz pluća do granice nelagode
- staviti inhalator u usta
- početi s dubokim, ne pretjerano brzim udisajem te istovremeno potiskom osloboditi jednu dozu iz inhalatora
- nastaviti s udahom do granice nelagode te zadržati zrak između 5 i 10 sekundi
- nastaviti normalno disati ili ponovite postupak za još jednu dozu
- isprati usta vodom
Lijekovi za kontrolu simptoma astme su:
- simptomatski: koji otvaraju dišne putove i ublažavaju simptome astme
- protuupalni lijekovi: smanjuju oticanje i stvaranje sluzi u dišnim putovima te olakšavaju ulazak i izlazak zraka iz pluća; to su primjerice inhalacijski kortikosteroidi
- biološki lijekovi: koriste se za tešku astmu kada simptomi potraju unatoč pravilnoj terapiji inhalatorom
Komplikacije astme
Astma može uvelike utjecati na kvalitetu života osobe.
Komplikacije astme uključuju:
- simptomi koji ometaju spavanje, rad i druge aktivnosti
- izbivanje s posla ili iz škole tijekom napadaja astme
trajno suženje bronhijalne cijevi, što utječe na kvalitetu disanja - česte hospitalizacije zbog teških napadaja astme
- nuspojave dugotrajne uporabe nekih lijekova koji se koriste u liječenju teške astme
Strategije samopomoći kod astme
Važno je da osobe s astmom znaju što trebaju učiniti kada im se simptomi pogoršaju kako bi izbjegli ozbiljan napadaj. Iako ne postoji način da se astma spriječi, u dogovoru s liječnikom se preporučuje sastaviti plan za upravljanje astmom. Naime, astma je trajno stanje koje zahtijeva redovito praćenje i liječenje, pa ako preuzmete kontrolu nad svojim liječenjem, možete kvalitetnije živjeti s astmom.
- cijepljenje protiv gripe i upale pluća može spriječiti gripu i upalu pluća da izazovu napade astme
- prepoznavanje i izbjegavajte okidača astme. Niz vanjskih alergena i iritansa – u rasponu od peludi i plijesni do hladnog zraka i onečišćenja zraka – mogu izazvati napade astme. Saznajte što uzrokuje ili pogoršava astmu i poduzmite korake kako biste izbjegli te okidače
- pratite svoje disanje, tako ćete naučiti prepoznati upozoravajuće znakove nadolazećeg napadaja, poput laganog kašlja, piskanja ili nedostatka zraka
- rano prepoznajte i liječite napade, ako brzo djelujete, manja je vjerojatnost da ćete imati ozbiljan napad. Uzmite lijek prema uputama i odmah zaustavite svaku aktivnost koja je mogla izazvati napadaj. Ako se simptomi ne poboljšaju, potražite liječničku pomoć
- uzimajte lijekove kako je propisano. Nemojte mijenjati lijekove bez prethodnog razgovora s liječnikom, čak i ako vam se čini da se astma popravlja. Dobro je ponijeti lijekove sa sobom na svaki posjet liječniku, on može provjeriti koristite li lijekove ispravno i uzimate li pravu dozu
- preporučuje se naučiti i provoditi vježbe disanja jer su korisne u liječenju i kontroli astme budući da osobe s plućnim bolestima obično plitko dišu. Vježbe disanja mogu smanjiti količinu lijekova koji su vam potrebni za držanje simptoma astme pod kontrolom
- redovito vježbajte; ako imate astmu, to ne znači da morate biti manje aktivni. Liječenje može spriječiti napadaje astme i kontrolirati simptome tijekom fizičke aktivnosti. Redovita tjelovježba može ojačati srce i pluća, što pomaže u ublažavanju simptoma astme. Ako vježbate na niskim temperaturama, prekrijte lice kako biste zagrijali zrak koji udišete
- održavajte zdravu težinu; prekomjerna tjelesna težina može pogoršati simptome astme i izlaže vas većem riziku od drugih zdravstvenih problema
- kontrolirajte gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) ako je imate; moguće je da refluks kiseline koji uzrokuje žgaravicu može oštetiti dišne putove pluća i pogoršati simptome astme. Ako imate čestu ili stalnu žgaravicu, razgovarajte s liječnikom o mogućnostima liječenja. Možda ćete trebati liječenje GERB-a prije nego što se simptomi astme poboljšaju.
Vježba disanja za ublažavanje simptoma astme
Prema nekim istraživanjima, nekoliko minuta vježbi disanja na dan može ublažiti simptome astme i povećati ukupnu snagu, kapacitet i zdravlje pluća. Buteyko metodu disanja 50-ih godina prošloga stoljeća izumio je ukrajinski liječnik Konstantin Buteyko.
Osmislio je nekoliko različitih vježbi za učinkovitije disanje. Tijekom godina, metoda je postala popularna za osobe s astmom ili drugim bolestima dišnog sustava. Glavni koncept Buteyko tehnike disanja naziva se kontrolna pauza.
Da biste prakticirali ovu tehniku, trebate:
- sjesti na pod ili na stolicu, izdužene, uspravne kralježnice
- disati normalno nekoliko minuta kako biste opustili sve mišiće
Kontrolna pauza:
- udahnite normalno
- nakon što izdahnete, zadržite dah te palcem i kažiprstom zatvorite nos
- zadržite dah dok ne osjetite potrebu za disanjem, a zatim udahnite
- dišite normalno 10 sekundi
- ponovite vježbu nekoliko puta
Izbjegavajte okidače astme
Iako se mnogi ljudi s astmom oslanjaju na lijekove za sprječavanje i ublažavanje simptoma, sami možete učiniti nekoliko stvari kako biste održali svoje zdravlje i smanjili mogućnost napadaja astme.
- koristite klima uređaj; smanjuje količinu peludi drveća, trave i korova u zatvorenom prostoru. Klimatizacija također smanjuje vlažnost u prostoriji i može smanjiti izloženost grinjama. Ako nemate klima uređaj, pokušajte držati prozore zatvorenima tijekom sezone peludi
- dekontaminirajte životni prostor; smanjite prašinu koja može pogoršati noćne simptome zamjenom određenih predmeta u spavaćoj sobi. Izbjegavajte korištenje jastuka i pokrivača punjenih paperjem. Po cijeloj kući uklonite tepihe i postavite perive zavjese i rolete
- održavajte optimalnu vlažnost; ako živite u vlažnoj klimi, razgovarajte s liječnikom o korištenju odvlaživača zraka
- spriječite spore plijesni; očistite vlažne prostore u kupaonici, kuhinji i oko kuće kako biste spriječili razvoj spora plijesni. Riješite se pljesnivog lišća ili vlažnog drva za ogrjev
- smanjite dlaku kućnih ljubimaca; ako ste alergični na perut, izbjegavajte kućne ljubimce s krznom ili perjem. Redovito kupanje ili njegovanje kućnih ljubimaca također može smanjiti količinu dlake u vašem okruženju
- čistite redovito; čistite dom barem jednom tjedno. Ako postoji vjerojatnost da ćete dizati prašinu, nosite masku ili neka netko drugi obavi čišćenje. Redovito perite posteljinu.
- pokrijte nos i usta ako je vani hladno. Ako se astma pogorša zbog hladnoće ili suhog zraka, prekrivanje lica šalom može pomoći
Kako znati je li astma vašeg djeteta dobro kontrolirana?
Ovo su znakovi da djetetova astma nije dobro kontrolirana:
- dijete više kašlje noću
- manje jede
- izgleda umornije
- djeluje razdražljivije ili ćudljivije
Kada potražiti hitnu liječničku pomoć?
Kada osoba ima jak napadaj astme, potrebna joj je hitna medicinska pomoć. Prvo što treba učiniti je omogućiti joj da uzme lijek pomoću inhalatora.
Ako inhalator ne pomaže ili ga nemate sa sobom, otiđite u hitnu službu ako imate:
- napadaj panike
- plavkasti nokte ili usne (kod ljudi svijetle puti) ili sive ili bjelkaste usne ili desni (kod ljudi tamne puti)
- bol ili pritisak u prsima
- kašalj koji ne prestaje
- jako zviždanje pri disanju
- poteškoće u razgovoru
- blijedo, znojno lice
- vrlo brzo ili ubrzano disanje
Za malu djecu s astmom, potražite liječničku pomoć ako:
- djeluju pospano, zbunjeno ili uznemireno
- imaju plavičastu kožu, osobito na usnama
- imaju ubrzan rad srca
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: