Simptomi žučnih kamenaca i prehrana koja može smanjiti broj bolnih napadaja
Žučni kamenci mogu dosegnuti veličinu loptice za golf
Žučni kamenci su tvrde naslage žuči koje nastaju u žučnjaku (žučnom mjehuru). Žučni kamenci variraju u veličini te mogu biti mali poput zrnca pijeska, ali i dosegnuti veličinu loptice za golf. Neki ljudi razviju samo jedan žučni kamenac, dok drugi razviju više žučnih kamenaca u isto vrijeme.
Dok miruju, žučni kamenci ne uzrokuju nikakve znakove ni simptome, ali oni koji zaglave u žučnom kanalu obično izazivaju snažnu bol u desnom gornjem kvadrantu trbuha, koja se stručno naziva bilijarna kolika. Takvi bolni napadaji javljaju se tijekom izlučivanja žuči u tanko crijevo, obično nakon obilnog obroka, i to u epizodama koje mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati.
I dok žučni kamenci koji ne uzrokuju nikakve simptome obično ne trebaju liječenje, osobama koje pate od čestih bilijarnih kolika najčešće se preporučuje operacija uklanjanja žučnjaka.
Vrste žučnih kamenaca su:
- kolesterolski žučni kamenci: najčešći tip žučnog kamenca, uglavnom se sastoje od neotopljenog kolesterola, ali mogu sadržavati i druge komponente
- pigmentni žučni kamenci: tamno smeđi ili crni kamenci nastaju kada žuč sadrži previše bilirubina
Simptomi žučnih kamenaca
Žučni kamenci ne moraju uzrokovati nikakve simptome, dok kod nekih ljudi bolni simptomi mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Osobe koje su imale žučne kamence kažu da bol počinje blago i da se postupno pojačava prije nego što se povuče.
Unatoč nazivu, bilijarna kolika ne sliči na bol koju izazivaju kolike (grčevi), koja je oštra i dolazi u valovima. Bol koju izazivaju žučni kamenci obično je tupa, ali je toliko jaka da je ponekad bezreceptni lijekovi ne mogu umiriti zbog čega ljudi često zatraže hitnu medicinsku pomoć.
Ako žučni kamenac zapne u kanalu, mogu se razviti sljedeći simptomi:
- iznenadna, jaka bol u gornjem desnom dijelu trbuha
- iznenadna i jaka bol u žličici, tik ispod prsne kosti
- bol u leđima, između lopatica
- bol u desnom ramenu
- mučnina i/ili povraćanje
Dijagnostika
Pregled tijekom kojeg će liječnik kroz razgovor s pacijentom uzeti anamnezu te obaviti fizički pregled nakon čega će ga uputiti na daljnje pretrage kako bi se potvrdila dijagnoza.
Tijekom dijagnosticiranja žučnih kamenaca koriste se radiološke, slikovne metode poput ultrazvuka (UZV), magnetske rezonance (MR) ili kompjuterizirane tomografije (KT) pomoću kojih se vizualiziraju žučni kamenci.
Uz sve se rade i laboratorijski nalazi iz krvi kako bi se provjerilo je li u podlozi infekcija ili začepljenje vodova. No, nalazi iz krvi mogu pokazati prisutnost drugih bolesti koje imaju vrlo slične simptome kao žučni kamenci.
Rizične skupine
Određene skupine ljudi imaju veći rizik od razvoja žučnih kamenaca od drugih.
- žene imaju veću vjerojatnost da će razviti žučne kamence nego muškarci. Žene koje imaju višak estrogena u tijelu zbog trudnoće, hormonske nadomjesne terapije ili kontracepcijskih pilula mogu imati veću vjerojatnost da će imati žučne kamence
- starije osobe imaju veću vjerojatnost za razvoj žučnih kamenaca. Kako starite, šansa da ćete razviti žučne kamence postaje veća
- osobe s obiteljskom poviješću žučnih kamenaca imaju veći rizik
- osobe koje su pretile
Također, veća je vjerojatnost da ćete razviti žučne kamence ako imate jedno od sljedećih zdravstvenih stanja:
- cirozu, stanje u kojem se jetra polako raspada i prestaje raditi zbog kronične ili dugotrajne ozljede
- infekcije u žučnim kanalima, koje također mogu biti komplikacija žučnih kamenaca
- hemolitičke anemije, stanja u kojima se crvene krvne stanice kontinuirano razgrađuju, kao što je anemija srpastih stanica
- neke crijevne bolesti koje utječu na normalnu apsorpciju hranjivih tvari, poput Crohnove bolesti
- visoke razine triglicerida
- nizak HDL kolesterol
- metabolički sindrom, koji također može povećati rizik od komplikacija žučnih kamenaca
- dijabetes
- inzulinsku rezistenciju
Kada potražiti liječničku pomoć?
Potražite hitnu pomoć ako razvijete simptome ozbiljnih komplikacija, kao što su:
- bolovi u trbuhu koji su toliko jaki da ne možete mirno sjediti ili pronaći udoban položaj
- žutilo kože i bjeloočnica
- visoka temperatura sa zimicom
Komplikacije
Ako žučni kanal ostane začepljen dulje od nekoliko sati, možete razviti komplikacije žučnih kamenaca.
Komplikacije žučnih kamenaca mogu biti:
- upala žučnog mjehura
- ozbiljno oštećenje ili infekcija žučnog mjehura, žučnih vodova ili jetre
- pankreatitis, upala gušterače uzrokovana začepljenjem žučnih kamenaca
Liječenje
Bolne epizode žučnih kamenaca liječe se uzimanjem lijekova protiv bolova, a u nekim je slučajevima potrebno nadoknaditi elektrolite koji se gube uslijed intenzivnog i upornog povraćanja.
Kao što je već spomenuto, česte epizode bilijarnih kolika, odnosno žučnih kamenaca, liječe se kirurškim uklanjanjem žučnjaka. Operacija se izvodi laparaskopski, a ovaj minimalno invazivni zahvat provodi se kroz nekoliko malih rezova.
Pacijent obično provede od 2 do 3 dana u bolnici nakon čega odlazi doma. Prvih nekoliko mjeseci nakon zahvata preporučuje se izbjegavati veće fizičke napore. Oporavak kod kuće obično traje od šest do osam tjedana, a probavnom sustavu može trebati između dva i osam tjedana da se prilagodi nakon operacije.
Kako tijelo funkcionira bez žučnog mjehura?
Probavni sustav može funkcionirati bez žučnog mjehura u kojem se obrađuje žuč koju proizvodi jetra, a koji je nakon obrade doprema u tanko crijevo. No, kad se žučni mjehur ukloni, žuč direktno odlazi u tanko crijevo.
Prevencija
Rizik od žučnih kamenaca može se spriječiti ovim koracima:
- izbjegavanjem preskakanja obroka: pokušajte svaki dan jesti u isto vrijeme. Preskakanje obroka ili gladovanje može povećati rizik od žučnih kamenaca
- izbjegavanjem naglog mršavljenja: nagli gubitak težine može povećati rizik od žučnih kamenaca. Ciljajte gubiti oko 0,5 do najviše 1 kilograma tjedno
- jedenjem hrane bogate vlaknima: u prehranu uključite više namirnica bogatih vlaknima, poput voća, povrća i cjelovitih žitarica
- održavanjem zdrave težine: pretilost i prekomjerna tjelesna težina povećavaju rizik od nastanka žučnih kamenaca. Radite na postizanju zdrave tjelesne težine uravnoteženom prehranom i povećanjem tjelesne aktivnosti. Nakon što postignete zdravu tjelesnu težinu, radite na njezinu održavanju zdravim načinom života. Kao idealan prehrambeni plan izdvaja se mediteranska prehrana
Prehrana kod žučnih kamenaca
Osnovni princip prehrane kod bolesti žučnog mjehura je u odabiru namirnica, s ciljem da se izbjegne lučenje žuči i smanje neugodni simptomi, napominju stručnjaci Odsjeka za prehranu i dijetetiku Opće Županijske bolnice Požega.
Preporučuje se lakoprobavljiva hrana, bez jakih začina i namirnica koji uzrokuju nadutost. Jela se pripremaju kuhanjem ili pirjanjem, bez dodataka masnoće ili s malom količinom maslinovog i drugih biljnih ulja.
“Umjesto izbacivanja masti, preporučuje se biranje zdravih masnoća poput kozjeg mlijeka i sira, maslinova i lanenog ulja. Iznimno je važno jesti manje količine hrane podijeljene u 6 dnevnih obroka”, navode te dodaju da se ne preporučuje jesti i piti ni prehladna, ni prevruća jela i pića jer mogu izazvati neugodne simptome. U nastavku donosimo prehrambene preporuke djelatnika Odsjeka za prehranu i dijetetiku Opće Županijske bolnice Požega.
Hrana koja se preporučuje
- nemasne juhe od mesa, povrća u ukuhanom sitnom tjesteninom, grizom ili rižom
- mlada nemasna mesa kuhana ili pirjana (govedina, teletina, perad bez kože, puretina i zečetina)
- nemasna riba kuhana ili pirjana
- kuhani bjelanjak
- mlijeko s manjim udjelom mliječne masti, jogurt tekući, kiselo mlijeko, svježi nemasni sir, kozje mlijeko i sir
- dobro pečeni kruh, dvopek, sitna tjestenina, griz, riža, zobene pahuljice, krumpirovo tijesto, kukuruzno brašno
- kuhano, pasirano povrće (špinat, mrkva, buče, tikvice, krumpir, cvjetača samo cvijet). Za salatu cikla i mrkva kuhana s limunom i svježa oguljena rajčica bez kore
- kuhano zrelo voće bez kore, sokovi od cijeđenog voća, voćni pirei i kreme, voćni žele, džem, med i marmelada
- maslinovo i biljno ulje (kokosovo, laneno)
- puding, griz, biskvit bez jaja, voćna torta s malom količinom masnoće, bez jaja i kvasca
- voda, slabi čajevi i slaba kava
- limunov sok i sol i aromatični biljni začini
Hrana koja se ne preporučuje
- masne juhe od mesa, juhe od karfiola, kupusa i industrijske gotove juhe
- svinjsko i ovčje meso, tovljene guske, patke, divljač, pržena i pohana mesa, slanina, šunka i ostala sušena i dimljena mesa, konzerve i hrenovke
- masna riba (skuša, srdele, tuna, som, šaran)
- pržena jaja
- zreli masni sirevi, sušeni ili fermentirani sirevi i kiselo vrhnje
- crni kruh, pržena tijesta i savijače
- povrće koje izaziva nadutost (mahune, grah, grašak, leća, bob, rotkvice, poriluk, luk crveni, češnjak, kupus, kelj, paprika, krastavci)
- neoguljeno voće, orasi, dunje, lubenice, bademi, lješnjaci
- svinjska mast i druge životinjske masnoće
- kolači s mnogo nadjeva, kisela tijesta, pržena tijesta (palačinke, krafne), uštipci, masne kreme, čokolada
- jaki čajevi, jaka kava, hladni napitci, gazirani sokovi i alkoholna pića
- oštri začini (luk, paprika, feferoni, cimet, klinčići)
Žučna dijeta, primjer tjednog jelovnika
Jelovnik su sastavili djelatnici Odsjeka za prehranu i dijetetiku Opće Županijske bolnice Požega
Ponedjeljak
Zajutrak: mlijeko, 20 g meda, 100 g kruha
Doručak: kompot od jabuka
Ručak: juha od kostiju sa sitnom tjesteninom, odrezak od junetine, pirjane buće, pire krumpir, 80 g kruha
Večera: mljevena junetina sa špagetima
Utorak
Zajutrak: čaj, griz na mlijeku
Doručak: sok od naranče
Ručak: juha od kostiju s griz noklicama, piletina pirjana, riža pirjana, salata od cikle
Večera: 70 g ujuška od mljevenog mesa
Srijeda
Zajutrak: bijela kava, 100 g svježeg sira, 100 g kruha
Doručak: tekući jogurt
Ručak: juha od kostiju, tijesto s mljevenim, mesom, salata od oguljenih rajčica
Večera: piletina pirjana u vlastitom soku, restana krupica, salata od cikle
Četvrtak
Zajutrak: čaj, 30 g marmelade, 100 g kruha
Doručak: kompot od kruške
Ručak: juha od kosti sa sitnom tjesteninom, ćufte u bijelom umaku, pire krumpir
Večera: rižoto od piletine, salata od kuhanog karfiola
Petak
Zajutrak: bijela kava, med, 100 g kruha
Doručak: sok od limuna
Ručak: juha od kosti, juneći odrezak, pirjani krumpir s povrćem
Večera: tijesto sa sirom, tekući jogurt
Subota
Zajutrak: čaj, griz na mlijeku, 50 g kruha
Doručak: pire od jabuke
Ručak: juha od kosti s griz knedlicama, piletina pirjana u soku, mlinci, salata od kuhane mrkve
Večera: krumpir varivo s junetinom i noklicama
Nedjelja
Zajutrak: bijela kava, marmelada, 100 g kruha
Doručak: puding od vanilije
Ručak: juha od kosti, pljeskavica, tijesto s krumpirom, salata od cikle
Večera: ujušak od povrća, 100 g kruha, tekući jogurt
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Disease