Brojni gradovi i općine u kojima je HDZ na vlasti podizali porez na dohodak pa ga naglo spustili. Što se zbiva?

Što su HDZ-ovci obećavali

Očekivalo se, ipak, da će odluke biti jednolične tamo gdje je HDZ na vlasti i da će gradska i općinska vijeća potvrditi zadržavanje stopa poreza na dohodak od 20 i 30 posto. Posebice zato što je i sam premijer Andrej Plenković inzistirao na tome da će se tako omogućiti povećanje plaća u Hrvatskoj.

HDZ-ovi gradonačelnici sazivali su konferencije za novinare i objavljivali da oni neće dizati stope te da će građanima omogućiti veće plaće od onih koje će za isti posao dobivati građani Zagreba, Rijeke ili Splita, gdje su vlasti odmah najavile da će gubitak prireza nadoknaditi višim stopama poreza na dohodak kako bi imali dovoljno novca za javne usluge.

Prvi je počeo Novi Marof

No, čini se da su iz HDZ-a počeli prerano “prokazivati” političke protivnike. Kako su u javna savjetovanja počeli pristizati prijedlozi odluka o visini poreznih stopa, a u Narodne novine odluke gradskih i općinskih vijeća, pokazalo se da ni sve općine i gradovi gdje je na vlasti HDZ ne mogu složiti proračune za sljedeću godinu bez podizanja poreznih stopa.

Novi list nedavno je pisao o tome da je i Gradsko vijeće Novog Marofa podiglo stope poreza na dohodak, iako je u tom gradu na vlasti HDZ. I pritom Novi Marof nije jedina lokalna jedinica u Varaždinskoj županiji koju vode HDZ-ovci i koja je odlučila podići stope ovog poreza.

No, neki od njih su te svoje odluke već povukli i vratili se na stope od 20 i 30 posto te je pitanje hoće li iz Vlade uspjeti uvjeriti i gradsku vlast u Novom Marofu da to učini. S obzirom na to da se odluke moraju donijeti i objaviti u Narodnim novinama do kraja godine, bit će to za HDZ-ovce na lokalnoj razini prilično napetih dvadesetak dana.

U Visokom porez podigli pa spustili

U Općini Visoko prvo su donijeli odluku da stope poreza na dohodak podignu na 21 i 32 posto, no kad smo načelnika Dragutina Metekovića (HDZ) pitali za pojašnjenje, on nam je otkrio da su tu odluku i povukli. Tvrdi da pri tome nije bilo pritisaka iz Vlade ili viših stranačkih tijela.

“Nakon dodatnih konzultacija s vanjskim revizorom shvatili smo da možemo zadržati sadašnju razinu usluga i ako ne podižemo porezne stope. Kad smo predlagali i donosili odluke nismo imali sve podatke”, pojasnio nam je Meteković.

Zašto se sjever razlikuje od juga

U Općini Sveti Ilija, također u Varaždinskoj županiji, odluka o povećanju stopa na 22 i 33 posto još uvijek je aktualna, a načelnik Marin Bosilj kaže da su je donijeli kako bi stanovnicima i dalje mogli ponuditi istu razinu javnih usluga. Ostavlja mogućnost da se odluka promijeni i da se stope spuste ako se primjerice na polugodišnjem izvršenju proračuna pokaže da će općinske financije moći podnijeti to smanjenje.

Na pitanje je li bilo pritisaka da se stope ne podižu i da se drže naputaka Vlade i stranke, Bosilj odgovara da su naravno u HDZ-u u Varaždinskoj županiji razgovarali o porezu na dohodak i da je jasan stav bio da se porezno opterećenje smanji koliko je to moguće, ali da se ne srozava nivo javnih usluga.

I Sveti Ilija, kao i većina mjesta u Varaždinskoj županiji, ima veću zaposlenost od prosjeka države i većine hrvatskih županija pa je prihod od poreza na dohodak, odnosno na rad važniji nego primjerice u jadranskim županijama. Općine na sjeveru ne mogu računati na dodatne prihode povećanjem paušala na iznajmljivanje apartmana, terasa kafića ili povećanjem poreza na kuće za odmor.

U Kutini je prijedlog povučen

Primjerice, u Svetom Iliji, koji ima tri i pol tisuće stanovnika, nezaposlenih je tek 30, kaže nam načelnik Bosilj. Velik broj umirovljenika radi. Općina za svojih osamdesetak studenata isplaćuje i božićnice, a kako žele nastaviti poticati obrazovanje mladih, za to im treba novac.

Na održavanje postojećih javnih usluga mislio je i gradonačelnik Kutine Zlatko Babić kad je predložio podizanje stopa poreza na dohodak, ali je sam odlučio da taj prijedlog neće staviti na dnevni red Gradskog vijeća. Babić je nekadašnji HDZ-ovac koji je sada nezavisni gradonačelnik, a HDZ je, uz objašnjenje da ne želi štetiti toj stranci, napustio nakon istrage i Uskokove optužnice u kojoj ga se tereti za podmićivanje i trgovanje utjecajem.

Što se zbiva u Općini Mljet?

Babić je u objašnjenju prijedloga napisao da je podizanje poreza nužno da bi se zadržala “razina prihoda neophodna za ostvarivanje planiranih projekata te da bi se nadoknadio manjak nastao gubitkom prihoda od prireza”. I on kaže da su novi izračuni pokazali da će se ipak pokriti i bez podizanja stopa jer u Kutini još uvijek ima gospodarskih aktivnosti. No, priznaje da je njegovu odluku motiviralo i to što su mu iz koalicijskog HDZ-a, ali i oporbenog SDP-a, rekli da se protive toj odluci.

Načelnika Općine Mljet, HDZ-ova Điva Marketa, nismo uspjeli dobiti kako bi nam pojasnio razloge zbog kojih je njegova općina podigla stope poreza na 22 i 33 posto.

‘Nema smisla, premalo je ljudi’

Zanimljiv je slučaj u Belom Manastiru, gdje je u javno savjetovanje pušten prijedlog za podizanje stopa na 21 i 32 posto, ali je na kraju Gradsko vijeće donijelo odluku da niža stopa ostane 20 posto, a da se viša spusti na 25 posto.

Gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob (HDZ) objašnjava da su zbog kratkoće vremena u javno savjetovanje jednostavno poslali prijedlog Grada Belišća, a da su na Vijeću usvojili stope kako su i planirali. Kaže da u njegovom gradu stopa od 30 posto nema smisla jer je plaća pet ljudi, a da je pitanje hoće li itko u Belom Manastiru, s obzirom na to da je povećan i neoporezivi dio te da su plaće ispod državnog prosjeka, plaćati višu stopu poreza na dohodak i nakon njezina smanjenja na 25 posto.