Iako se neviđeno hvali, Plenkovićeva odluka o ukidanju prireza neće povećati plaće u gotovo polovici općina u Hrvatskoj. Ovo je razlog
Na plaće u čak 45 posto od 555 jedinica lokalne samouprave Vladina odluka o ukidanju prireza neće imati nikakvog utjecaja
Političke rasprave o tome koji će gradovi i općine povećati stope poreza na dohodak i tako nadoknaditi prihod koji su izgubili jer je Vlada odlučila ukinuti prirez porezu na dohodak obilježile su posljednje mjesece prošle godine. U Vladi su inzistirali na tome da su povećanjem osobnog odbitka i ukidanjem prireza omogućili veće plaće građanima, a da je na gradovima i općinama hoće li im taj novac ponovno uzeti podizanjem stopa poreza na dohodak.
Iako se te promjene tiču cijele Hrvatske, sve se na kraju svelo na obračun Vlade i tri velika grada – Zagreba, Splita i Rijeke, u kojima je na vlasti oporba. Iz Vlade su optuživali gradonačelnike da ne žele građanima omogućiti veće plaće, a iz tih gradova Vladu da još jednom radi promjene u poreznom sustavu na račun lokalnih vlasti i javnih usluga koje se nude na lokalnoj razini. Koliko je premijeru Andreju Plenkoviću bilo važno poslati poruku da njegova Vlada i stranka građanima žele omogućiti veće plaće od 1. siječnja govori i to da su općine i gradovi u kojima je HDZ na vlasti krajem prošle godine morali poništavati svoje odluke o podizanju stopa poreza na dohodak.
Plenković: Jenkač se zbunio na početku
Plenković je prošli tjedan komentirao i takve situacije, među ostalima i onu u Novom Marofu gdje je gradonačelnik i saborski zastupnik HDZ-a Siniša Jenkač u 20 dana predložio podizanje pa spuštanje stopa poreza na dohodak.
“On se vjerojatno nešto zbunio na početku”, komentirao je Plenković promjene u Jenkačevim prijedlozima poreznih stopa. Dodao je i da nema potrebe da lokalne vlasti dižu davanja na rad, jer su im prihodi od poreza na dohodak rasli između 20 i 30 posto pa ne moraju nadoknađivati gubitak prireza.
No, u Hrvatskoj 255 općina i gradova, s time da je većinom riječ o općinama, i prije ukidanja prireza nije naplaćivalo taj dodatni namet na porez na dohodak. Oni su i bez Vlade odlučili da svojim građanima neće naplaćivati prirez i tako su plaće svojih stanovnika učinili višim od onih koje su imali građani koji žive u općinama i gradovima koji su naplaćivali prirez.
Čak 45 posto gradova i općina nema prirez
Dakle, na plaće u čak 45 posto od 555 jedinica lokalne samouprave Vladina odluka o ukidanju prireza neće imati nikakvog utjecaja. Plaće u tim gradovima i općinama rast će samo zbog povećanja neoporezivog dijela plaće. Jedan od važnijih Vladinih predizbornih aduta na njihov iznos nema utjecaja.
Promjene se mogu dogoditi samo ako te lokalne vlasti iskoriste mogućnost određivanja stopa u rasponu koji je Vlada odredila te tako zamijene stope od 20 ili 30 posto koje su do početka ove godine bile u primjeni na teritoriju cijele Hrvatske.
Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo financija, većina lokalnih jedinica koje su odavno ukinule prirez nije mijenjala stope, odnosno zadržala je one od 20 i 30 posto. Tako je postupilo 235 jedinica koje nisu imale prirez, što znači da Vladina promjena u porezu na dohodak na njihove plaće neće utjecati, osim što će ih povisiti za dva, tri eura zbog povećanja osobnog odbitka. Oni koji imaju bruto plaću do 1300 eura koristi će imati od Vladine odluke da na teret države preuzme plaćanje dijela mirovinskih doprinosa.
Potez deset općina i gradova koji nisu imali prirez
Preostalih dvadesetak općina koje nisu imale prirez različito je reagiralo na mogućnost da odrede visinu stopa poreza na dohodak. Tako je deset lokalnih jedinica, poput Bjelovara, Samobora, Svete Nedelje, općina Molve, Starih Jankovaca i Velikog Trojstva, odlučilo sniziti obje stope. Time su od svojih jedinica učinili svojevrsne porezne oaze unutar Hrvatske, s najnižim opterećenjem na plaće. Pojedine su općine i gradovi snižavali samo jednu stopu, uglavnom onu nižu, dok su zadržali višu stopu od 30 posto. Neki su uz snižavanje niže stope povećali višu stopu od 30 posto, a Grad Kastav je primjerice zadržao nižu stopu od 20 posto, ali su povećali drugu stopu na 33,6 posto.
Na pitanje zašto su odlučili povećati višu stopu s 30 na 33 posto, iako im ukidanje prireza ne umanjuje prihode jer prihod nisu ni imali, gradonačelnik Kastva Matej Mostarac odgovora da je ta odluka više simbolična i govori o zalaganju za progresivno oporezivanje.
“U našem gradu se oni koji imaju toliku plaću da se na nju obračunava viša stopa mogu lako nabrojati, ali htjeli smo poslati poruku da više poreza plate oni koji i više zarađuju. No, ovo opet nije nikakva porezna reforma, nego tek izmjena poreznih stopa na štetu lokalnih vlasti”, pojašnjava Mostarac. Podsjeća i da se grad priprema za pravu reformu 2017., kad je Vlada odlučila uvesti porez na nekretnine, da je na te pripreme potrošio milijun kuna, ali Plenković je od tog poreza brzo odustao.
Općina Žakanje podigla obje stope, ‘za’ bili i HDZ-ovci
U Općini Žakanje u Karlovačkoj županiji odlučili su podići obje stope – niža će biti 22 posto, a viša 33 posto – iako nisu izgubili prihode od prireza, jer prirez nisu ni imali. Danijel Jurkaš, načelnik ove općine, koji je na tu poziciju odabran kao kandidat grupe birača, objašnjava da je Općina ipak izgubila prihode zbog povećanja neoporezivih odbitaka te da će taj gubitak ovako biti nadoknađen. Ističe i da je riječ o graničnoj općini pa dosta stanovnika radi u Sloveniji i dobiva mirovine iz te zemlje pa im ove promjene neće značajno utjecati na visinu primanja.
Na pitanje strahuje li od rezultata izbora jer povećava stope poreza na dohodak, Jurkaš odgovara da je odluka odvagana do zadnjeg detalja i da ne bi bila izglasana da nije bila nužna. Dodaje i da je Općinsko vijeće za nju glasalo jednoglasno, što, kaže, znači da su je podržali i vijećnici HDZ-a.