Analiza Jagode Marić. Što se zapravo dogodilo nakon ukidanja prireza i jesu li Zagreb i Rijeka postali 'gradovi bogataši'
Sukob središnje vlasti s oporbenim gradonačelnicima zasigurno će se nastaviti
Prošlogodišnji sukob Vlade i lokalnih vlasti, predvođenih gradonačelnicima Zagreba, Splita i Rijeke, oko ukidanja prireza porezu na dohodak nastavit će se sasvim sigurno i u ovoj godini, i to oko učinka te mjere. Prirez, taj lokalni prihod, Vlada je ukinula s prvim danom ove godine, uz argument da će to povećati neto plaće građana. Lokalne vlasti su pak imale argumente protiv te odluke, navodeći da će to smanjenje prihoda značiti i lošiju javnu uslugu. Vlada je na kraju lokalnim vlastima omogućila da odrede veće stope poreza na dohodak i tako nadoknade izgubljeni prihod od prireza.
No, Banski dvori inzistirali su na tome da su one lokalne vlasti koje su podigle stope – onemogućile veći rast plaća svojih građana. Podizali su stope i HDZ-ovi čelnici, ali su ih u zadnjim danima prošle godine morali spuštati. Premijer Andrej Plenković nije dopuštao da bilo što pokvari scenarij u kojem HDZ i Vlada omogućuju povećanje plaća, dok oporbeni gradonačelnici i načelnici povećavaju namete.
Prihodi veći nego u siječnju lani, manji od prosinačkih
Siječanjski podaci o prihodima od poreza na dohodak opet nude mogućnost Vladi da ustvrdi kako je donijela dobru odluku, ali i lokalnim vlastima da negoduju jer im je to poljuljalo financije. Uz to, objava o padu prosječne prosinačke neto i bruto plaće u Hrvatskoj, koja je isplaćena u siječnju otkad su i nova porezna pravila na snazi, stvorila je prostor za sumnju da dio poslodavaca nije ukupno rasterećenje proslijedio radnicima, odnosno da je smanjio bruto plaću.
Ukupni prihodi od poreza na dohodak u siječnju su, prema podacima Ministarstva financija, za gotovo 28 posto veći nego lani u istom mjesecu. Skočili su sa 195,2 na 249,7 milijuna eura. Oni osim poreza na plaće uključuju i porez na drugi dohodak, porez na dohodak od kapitala, ali i iznajmljivanje odnosno paušal. U taj podatak uklapaju se i podaci koje smo dobili od nekoliko gradova u kojima je prihod od poreza na dohodak u siječnju ove godine bio 10 do 25 posto veći nego lani u istom mjesecu. No, usporedba s prethodnim mjesecom, odnosno prosincem prošle godine, pokazuje da su ti isti gradovi u siječnju imali u prosjeku za 15 posto manji prihod od poreza na dohodak.
Prihode podiže i povećani paušal iznajmljivačima
Oko ta dva različita pokazatelja vladajući i oporba mogu ponovo “zaratiti”. Usporedba s rezultatima iz siječnja prošle godine sugerira da je Vlada ispravno odlučila i da su prihodi lokalnih vlasti rasli iako je prirez ukinut. Ipak, ne treba zaboraviti da su brojni gradovi, u kojima su na vlasti oporbene opcije, gubitak prireza nadoknadili povećanjem poreznih stopa. Uz to, od siječnja su i plaće rasle oko 14 posto pa je moralo doći i do povećanja prihoda od poreza na dohodak. Ove godine u siječnju gradovi i općine naplatili su i povećani iznos paušala iznajmljivačima, i to je sigurno utjecalo na rezultat.
Ipak, znatno je to manje nego u prethodnom mjesecu. Protivnici ukidanja prireza mogli bi se pozvati baš na usporedbu s prihodima iz prosinca. Zagreb je u siječnju prikupio 13,5 posto manje nego mjesec dana ranije, a u Rijeci je pad prihoda bio 16,5 posto. No, ne bi bilo pošteno reći da je samo ukidanje prireza smanjilo te prihode, jer su i Zagreb i Rijeka podigli stope poreza na dohodak kako bi porezno opterećenje ostalo isto. Još nije jasno ni to je li prosinačka bruto plaća, isplaćena u siječnju, pala tri i pol posto radi toga što je prosinac imao manje radnih dana, zato što je dio poslodavaca snizio bruto plaće ili zato što su poslodavci mjesec dana ranije bili darežljivi s bonusima.
Najkorektnija bi bila usporedba sa studenim
Zato je možda, dok se ne prikupe podaci za cijelu godinu, najispravnija usporedba siječanjskih prihoda od poreza na dohodak s onima iz studenoga lani, jer se bruto plaće isplaćene u ta dva mjeseca neznatno razlikuju.
U slučaju Zagreba, koji je nadoknadio gubitak prireza povećanjem stopa poreza na dohodak, u siječnju je prihod od tog poreza bio 93,2 milijuna eura i to je 2,3 posto više nego u studenome. U Rijeci je u siječnju pak prikupljeno čak šest i pol posto manje novca od poreza na dohodak nego u studenome prošle godine. Rijeka je, kao i Zagreb, podigla stope poreza na dohodak kako bio nadoknadila gubitak od prireza, ali u tome očito nisu uspjeli.
Kad su u pitanju gradovi koji nisu mijenjali stope poreza, a ostali su bez prireza, pokušali smo u Osijeku i Zadru doznati kako su se kretali njihovi prihodi. No, odgovore nismo dobili, kao što nam nisu odgovorili ni iz splitske gradske uprave.
Lokalne vlasti imaju veće troškove, traže se veće plaće
Samobor je pak primjer grada koji nije imao prirez pa nakon Vladine odluke nije ništa izgubio nego je još dodatno snizio stope poreza na dohodak. Ipak, u siječnju ove godine imali su za gotovo 22 posto veće prihode od poreza na dohodak nego u istom mjesecu lani. U odnosu na studeni prošle godine njihovi su prihodi, što je očekivano, niži za dva posto. Samobor je porez na dohodak nadoknadio većim prihodima od poreza na imovinu i poreza na potrošnju.
Ova će se slika u svim gradovima popraviti nakon povećanja plaća u državnoj upravi i javnom sektoru jer država podiže plaće za 244 tisuće zaposlenih. Posebice će to utjecati na zagrebački proračun, gdje i živi najviše tih ljudi.
No, lokalne vlasti, kojima je rast plaća u privredi, pa i u javnom sektoru, donio rast prihoda, također imaju povećane troškove svojih institucija, ali i javnih usluga poput škola ili javnog prijevoza, i sve veći pritisak na dodatno povećanje plaće onima kojima su gradovi i općine poslodavci.