Doslovno kao iz vica: HDZ se hvalio reformom spajanja općina. Kad je prva pristala, država joj dala poticaje da odustane
HDZ-ova općina mogla je biti prva koja će u praksi provesti razvikanu HDZ-ovu reformu. Jasno je da od svega neće biti ništa
Na sjednici Vlade prije mjesec dana, negdje na sredini dnevnog reda, pojavila se točka koja bi u nekim drugačijim okolnostima izazvala vrlo malo interesa, osim na lokalnoj razini. Maloj općini na istoku Hrvatske, koja po mnogočemu gravitira Vukovaru, Vlada je odobrila poticaje za poslodavce, povrat do 50 posto uplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Sve je legalno i utemeljeno na zakonu, takve poticaje, uostalom, već ima Vukovar, a primjenjuju se i na području grada Iloka te općina Tovarnik i Lovas. Šime Erlić, ministar čiji je resor pripremio prijedlog odluke, pojasnio je kolegama da su te mjere „rezultirale podizanjem gospodarske aktivnosti, povećanjem broja tvrtki i zaposlenih“.
Zanimljiv tajming
Poticaje za Ilok, Tovarnik i Lovas Vlada je odobrila u ožujku – 2002. godine. Dvadeset i dvije godine kasnije dobit će ih i općina Bogdanovci. Na Facebook profilu općine ova je odluka opisana kao „povijesna“. Ono što je, međutim, u ovoj odluci intrigantno jest njezin tajming.
Na papiru, Bogdanovci su mogli biti ilustrativni primjer volje HDZ-ove Vlade da reformira teritorijalni ustroj Hrvatske i ukine višak općina, kao što je, uostalom, dogovorila s Bruxellesom. Na čelu Vlade je šef HDZ-a Andrej Plenković. Bogdanovce vodi HDZ-ov načelnik Marko Barun. Nacionalnu reformu HDZ-a trebao je, dakle, u praksi oživotvoriti lokalni čelnik HDZ-a.
Iznenadna odluka
Ali stvar se zakomplicirala. Ni nakon nekoliko pokušaja, općinsko vijeće, u kojem sjede načelniku oporbeni političari koji zagovaraju spajanje s Vukovarom, nije uspjelo dobiti nedvosmisleni odgovor iz resornih ministarstava na koji način moraju provesti zakonsku obvezu da, prije eventualnog ukidanja, traže i dobiju mišljenje stanovnika. Resorna ministarstva, od kojih su mjesecima čekali odgovore, vode HDZ-ovi ministri.
Sada, iznenada, HDZ-ova Vlada, koja provodi navodno ambicioznu reformu lokalne samouprave – pa bi zato trebala biti zainteresirana da ovo spajanje s Vukovarom uspije – općini odobrava poticaje kakve samo par desetaka kilometara dalje, općine već imaju 22 godine. I kakve bi, očigledno, imali i da postanu dio grada Vukovara. Ali ima li sada smisla ići u tom smjeru?
Izjašnjavanje građana
Portal Novosti nedavno je citirao načelnika Baruna, kojem politički oponenti žele ukinuti općinu, da će poticajne mjere “utjecati na opstojnost i održivost općine u cijelosti s ciljem egzistiranja u budućnosti”. Čini se da se HDZ-ov političar nada da će ova odluka Vlade pridonijeti opstanku općine. No, na pitanje smatra li spajanje sada nepotrebnim, ne odgovara izravno.
“Moja je dužnost”, kaže, „omogućiti svim stanovnicima Općine Bogdanovci što kvalitetnije uvjete života i na tome se temelji moj cjelokupni rad, a kako će ova Odluka utjecati na inicijativu političkih stranaka Hrvatskih suverenista, Hrvatske stranke prava i Domovinskog pokreta, trebaju reći svoje mišljenje mještani Općine i građani Grada Vukovara (…)”.
Načelnik naglašava da se to izjašnjavanje mora provesti “na primjeren i Zakonom propisani način”. Zakon, međutim, ne precizira koji je to način, anketa, peticija ili nešto treće. Na tome se, uostalom, cijela priča i zakomplicirala. Barun, pak, ističe da je organizirao javne tribine na temu mogućeg spajanja. Nekoliko mjeseci kasnije, u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU stiže njegov dopis u kojem traži da i Bogdanovcima Vlada odobri poticajne mjere.
‘Zahvaljujem svima’
Neslužbene informacije govore da je ideja potekla sa sastanka predstavnika općine u Ministarstvu pravosuđa i uprave kojem je tema bila spajanje s Vukovarom: iz resora koji vodi HDZ-ov ministar tada je navodno HDZ-ovom načelniku sugerirano da zatraži poticaje – jer na njih Bogdanovci imaju zakonsko pravo – iako je moralo biti jasno da će to potkopati HDZ-ovu deklarativno jako važnu reformu.
Na pitanje je li dopis slao na poticaj Vlade, odnosno nakon sastanka u resornom Ministarstvu, načelnik Barun citira službene dokumente i zakonske odredbe te kaže da je svim načelnicima, njegovim prethodnicima, bez obzira na stranačku pripadnost, bio cilj da se one primjenjuju i na Bogdanovce koji su stradali u Domovinskom ratu.
I dodaje: “Vladi Republike Hrvatske, ministru i svim dužnosnicima koji su svojim djelovanjem i zalaganjem pokazali istinsku želju za napredak i rast Općine Bogdanovci ovim putem se zahvaljujem”.
Inicijativa od ranije?
Ali zašto tek sada? Načelnik Barun tvrdi da to uopće nije inicijativa novijeg datuma. Kaže da je postojala i u vrijeme bivših načelnika, a da je i on, u vrijeme prvog mandata, imao razgovore na tu temu s bivšim ministricama regionalnog razvoja, Gabrijelom Žalac, kasnije Natašom Tramišak, a tek onda s Erlićem.
Ispada da su razne, prethodne Vlade, pa i HDZ-ova, godinama ignorirale zahtjeve općine. No, na pitanje kada su i uz koje argumente u Zagrebu odbijali prijedloge iz Bogdanovaca, načelnik Barun nema odgovor. “Nikad nismo dobili odgovor je li odbijeno”, uzvraća, dodajući da mu je, kao načelniku, drago da je došlo do ove odluke jer smatra da je općina to zaslužila.
Ništa od reforme
Iz resora koji sada vodi HDZ-ov ministar Erlić na naš upit kažu da su prvi zahtjev iz Općine Bogdanovci zaprimili u rujnu 2023. godine. “Uvažavajući činjenicu da se radi o općini koja je jedina uz Grad Vukovar područje posebnog domovinskog pijeteta, kao i to da spada u 2. skupinu prema indeksu razvijenosti, Ministarstvo je prihvatilo zahtjev”, objašnjavaju iz Ministarstva.
Mala općina na istoku Hrvatske mogla je, kako smo već i napisali, biti zorni primjer čvrste volje HDZ-ove, Plenkovićeve Vlade da provede reformu notorno problematičnog lokalnog teritorijalnog ustroja zemlje koju su, uostalom, dogovorili s Europskom komisijom.
Sve je izglednije, međutim, da će od razvikane reforme ostati tek mlaka vodica. Što će na to reći Bruxelles? Bolje bi bilo pitati imaju li na to što reći hrvatski građani.