Eskalirala svađa EU i Poljske, situacija u toj zemlji ozbiljno je šašava i donekle podsjeća na nas

Varšava je odbacila ultimatum EU, razmišlja se o sankcijama

Poljski mediji javljaju da je Vlada u Varšavi, u petak, nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora, odbacila ultimatum EU u kojemu se zahtijeva poništenje odluke o izboru ustavnih sudaca koje je donio novi parlament.

Taj ultimatum ističe u ponedjeljak, pa su time sukobi između vladajuće konzervativne stranke Pravo i Pravda, (PiS), koja je prošle godine u listopadu pobijedila na parlamentarnim izborima, te Komisije EU, dosegnuli vrhunac. Zbog toga se Poljska našla na korak do uvođenja sankcija EU: Varašavi prijeti, među ostalim, uskraćivanje prava glasovanja ili korištenje fondova EU.

Put kojim idu diktatorski režimi

Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn, države koja predsjedava Europskom unijom, pozvao je Europsku komisiju i Europski parlament da spriječe potonuće Poljske u diktaturu.

“Ograničavanje prava Ustavnom sudu nije prihvatljivo, to podsjeća na put kojim idu diktatorski režimi. Ako je najviše sudsko tijelo de facto izgubilo svoju moć i autoritet, tada i drugi sudovi mogu izgubiti neovisnost, a potom može uslijediti ograničavanje slobode mišljenja. To je put kojim je svojedobno krenuo i Sovjetski Savez”, upozorio je Asselborn.

Sukob s Varšavom predstavlja jedan od najvećih izazova za EU: događa se za imigrantske krize koja je potresa same temelje te organizacije te neizvjesnosti oko odluke Britanaca hoće li na referendumu glasovati za odlazak ili ostanak u EU.

Puzajući državni udar

Do krize, koju je londonski Guardian nazvao puzajućim državnim udarom, došlo je nakon što je nova vlast poništila odluke prethodne vlasti Stranke Građanska platforma, koja je na kraju mandata u parlamentu izabrala pet novih ustavnih sudaca.

Nova vlada poništila je tu odluku te imenovala pet drugih, sebi odanih sudaca. Ustavni sud tu odluku nije priznao, no nova ju je vlast provela preko parlamentarne većine. Inače, Ustavni sud u starom sastavu nedavno je poništio neke odredbe zakona koje je donijela konzervativna parlamentarna većina, ocjenjujući ih protuustavnim.

Stranka Prava i Pravde (PiS), čiji je kandidat Andrzej Duda, u svibnju postao predsjednik Poljske, a u listopadu je na izborima osvojila i većinu u parlamentu, tvrdi kako su promjene potrebne kako bi sud bio efikasniji i u boljoj ravnoteži s politikom. Jarosław Kaczyński, osnivač i vođa PiS-a, te najmoćniji političar u Poljskoj, nedavno je nazvao ustavni sud “utvrdom svega onog što u Poljskoj ne valja”.

Granice poljske suverenosti

Predsjednica Vlade Beata Sidlo u petak je u govoru u parlamentu najavila da Poljska neće provesti promjene koje od nje traži EU. Sidlo je upozorila je da postoje granice do kojih Bruxelles može ići: to su granice poljske suverenosti, istakla je.

Nakon toga parlament je prihvatio rezoluciju kojom se odbija pritisak iz Bruxellesa, ali i Washingtona. Zaključeno je da “pokušaji napada na našu suverenost potkopavaju demokratsku proceduru, pravni poredak i socijalni mir u Poljskoj”.

Njemačka kao veliki dužnik Poljske

Međutim, u Varašavi je upravo priopćeno da će se preko vikenda u Bruxellesu ipak nastaviti pregovori između dvije strane.

Europska unija do sada još nije uspjela uvesti sankcije protiv neke svoje članice, ni protiv Austrije, koju je željela izolirati nakon što je 2000. šef ekstremne desnice, koruški vođa Jörga Haidera, ušao u vladajuću koaliciju. U dokumentima EU stoji da se prava neke države mogu suspendirati ako se pokaže da članica “ozbiljno i uporno krši temeljna prava”. Međutim, na tu se odredbu ugovora do sada još nitko nije pozvao.

Inače, po pravilima EU, sankcije može predložiti Komisija EU ili 10 članica EU. Nakon žestokih kritika iz Berlina, Kaczyński je odgovorio da su Nijemci zadnji koji trebaju dijeliti lekcije o demokraciji te da su oni, na moralnom i ekonoskom planu, veliki dužnici Poljske.

‘Dobrobit naroda je iznad zakona’

Program i ponašanje novih vlasti u Poljskoj najviše podupiru mladi koji su najnezadovoljniji političkim elitama u zemlji te siromašni koji su najveći gubitnici tranzicije i koje je modernizacije zemlje zaobišla.

Kornel Morawiecki, jedan od bivših lidera stranke Solidarnosti, koji je sada zastupnik populističke stranke Kukiz koja podržava PiS, kratko je sažeo filozofiju vladanje nove vlasti: “Dobrobit naroda je iznad zakona. Ako je zakon u konfliktu s tom dobrobiti, tada ga ne treba tretirati kao nešto što se ne smije kršiti”.

“Oni žele poremetiti i ugroziti živote Poljaka. Mi smo prava Poljska – a ne lopovi i komunisti koji su donedavno vladali“, zaključio je Kaczyński na skupu pred dvadesetak tisuća pristalica. Svoje kritičare nazvao je „najgorom vrstom Poljaka“

U Bruxellesu se međutim nadaju da će Poljska ipak prihvatiti barem dio sugestija EU, premda je zamjenik premijera Piotr Glinski ovih dana izjavio da se Poljska ne boji da će protiv nje biti uvedene sankcije. “Ima zemalja, među kojima je najglasnija Mađarska, koje će se tomu žestoko usprotiviti”, upozorio je Glinski.

Izbjeglice i suverenitet europskih država

Mađarski premijer Viktor Orban najavio je nedavno da će njegova zemlja staviti veto na bilo koju odluku protiv Poljske. Inače, nova vlast Poljskoj te Vlada Viktora Orbana u Mađarskoj imaju puno sličnosti: nasilno su, ne obazirući se na zakone, provele značajne promjene na čelu ključnih pravnih i medijskih institucija.

No, nije samo pitanje izbora ustavnih sudaca jedino koje muči Bruxelles. Jednako ih tako zabrinjavaju izjave Jarosława Kaczyńskog, lidera konzervativne Poljske, koji je već ranije najavio da Poljska neće primati izbjeglice, iako se na to obvezala.

“Podsjetio bih i na izvjestan princip – redosljed ljubavi. Prvo zarađujemo za svoju obitelj, a tek potom eventualno za druge. Primanje izbjeglica značilo bi ukidanje suvereniteta europskih država, posebno onih slabijih, a među njima i Poljske. S tim se ne možemo složiti, tomu se moramo usprotiviti”, izjavio je.

‘Lopovi i komunisti koji su vladali’

“Prihvatiti takvo stajalište značilo pristati da Poljaci više ne budu gospodari u svojoj zemlji. Izbjeglice mogu donijeti Poljskoj samo parazite i boleštine”, rekao je Kaczyński. Lidere opozicije i preko 200.000 Poljaka koji su demonstirali protiv politike nove Vlade optužio je da žele da njihovu zemlju preplave izbjeglice i imigranti bez ograničenja.

“Oni žele poremetiti i ugroziti živote Poljaka. Mi smo prava Poljska – a ne lopovi i komunisti koji su donedavno vladali“, zaključio je Kaczyński na skupu pred dvadesetak tisuća pristalica, koji je trebao biti odgovor na demonstracije više od 200 tisuća protivnika nove vlade. Kaczyński je svoje kritičare nazvao „izdajnicima“, koji su, po njemu, “najgora vrsta Poljaka“.

Otpor nasilnim promjenama koje provodi nova vlast, pružaju sve središnje i lijevo orijentirane političke stranke u Poljskoj. Najviše pristalica otporu nove vlasti – na ulice Varašave izveo je 100 tisuća demonstranata – ima građanski pokret Komitet za obranu demokracije (KOD), koji se najžešće protivi jednoumlju nove vlasti.

Upozorenja o građanskom ratu

Bivši predsjednik poljske vlade Donald Tusk, koji je sada predsjednik Europskog vijeća, izjavio je kako „događaji u Poljskoj imaju karakter državnog udara“.

Radikalno konzervativna poljska vlada, ne obazire se previše na masovne demonstracije, a za žestoke kritike u stranim medijima kažu da su samo „dokaz koliko daleko sežu pipci i mreže liberala“ te da je sve to „zavjera protiv pravih Poljaka“.

Bivši predsjednik Lech Walesa izjavio je na televiziji da sukobi do kojih dolazi mogu završiti građanskim ratom. Wałęsa je predložio raspisivanje referenduma koji bi raspustio Sejm, poljski parlament, te smijenio sadašnjeg predsjednika države. I drugi bivši poljski premijeri i predsjednici kritizirali su pokušaj zloporabe Ustavnog suda.

“Vlade prolaze, demokratska Poljska ostaje“, napisali su u zajedničkoj izjavi. Iako brojne institucije traže poštivanje demokracije, stranka Prava i Pravde već je najavila da će provesti kompletnu rekonstrukciju svih vladinih medija, prije svega radija, televizije i novinske agencije PAP.

‘Zavjera protiv pravih Poljaka’

Radikalno konzervativna poljska vlada, ne obazire se previše na masovne demonstracije i rastuću inozemnu zabrinutost. Iz vlade u Varšavi također odgovaraju da su žestoke kritike u stranim medijima samo „dokaz koliko daleko sežu pipci i mreže liberala“ te da je sve to „zavjera protiv pravih Poljaka“.

No, najveću krivnju za ono što se zbiva, po mišljenju stranih analitičara i komentatora, snosi bivša vladajuća stranka Građanske platforme, koja je provodila tvrdu neoliberalnu ekonomsku politiku. U prvi plan stavila je interese biznismena i novopečenih bogataša, što je ogorčilo većinu Poljaka. I zbog toga su, znak protesta, svoje glasove dali ekstremnoj desnici.