Ne želimo zvučati preoptimistično, ali možda Poljska ipak nije skroz odustala od demokracije
Kaczyński je potvrdio da Vlada planira provesti promjene u zakonodavstvu na preporuku Beuxellesa
Jarosław Kaczyński, šef vladajuće desničarsko konzervativne stranke Pravda i pravo, PiS, iznenadio je poljsku i europsku javnost najavom u intervjuu časopisu Gazeta Polska da “postoji 80 posto šansi da će Poljska završiti spor s Europskom komisijom”. Kaczyński je potvrdio da Vlada uskoro planira provesti promjene u svojem zakonodavstvu koje su ranije dogovorene s Europskom komisijom te da će time biti otklonjeni uzroci dosadašnjih sukoba Varšave i Bruxellesa. Upozorio je međutim kako taj proces “neće biti lagan”, ali ga je nužno provesti kako bi se situacija vratila “u normalu”.
Takve izjave Kaczyńskog ekstremni poljski desničari dočekali su na nož, no ne usude se javno reagirati bojeći se političke odmazde. Istodobno, to je vrlo važna pobjeda Europske unije koja je posljednjih mjeseci pojačavala pritisak na Varšavu da odustane od kontroverznih promjena, ponajprije u pravosudnom sustavu. One su, naime, omogućile vladi, kako je ocijenila Komisija EU, da cijeli pravosudni sustav u toj zemlji, “posljednji bastion neovisnosti i demokracije, u potpunosti stavi pod kontrolu vladajuće stranke”.
Vlada je donošenjem novih zakona dobila odriješene ruke da odmah pošalje u mirovinu 83 suca iz najviših pravosudnih institucija, da zamijeni sve suce Vrhovnog suda, da imenuje većinu od 25 sudskih upravitelja koji mogu poništavati odluke sudaca ili preuzeti od njih pojedine slučajeve, da ima odlučujuću riječ pri izboru sudaca u visoke sudove, da može smijeniti i premjestiti svakog suca, a da na njihova mjesta postavi sebi lojalne ljude. Ministar pravosuđa dobio je također pravo smjenjivati predsjednike regionalnih i apelacijskih sudova.
Potpuni slom pravosudnog sustava
“Tako počinje diktatura”, zapisao je na Facebooku Borys Budka, bivši ministar pravosuđa iz oporbene stranke Civic Platform, a londonski Guardian nazvao je te promjene “puzajućim državnim udarom”. Intelektualna i liberalna javnost u Poljskoj bila je suglasna da je to početak “potpunog sloma pravosudnog sustava”. Odmah po donošenju tih zakona Europska komisija osudila je uzurpaciju pravosuđa od strane vlade te je uputila ultimatum Varšavi u kojemu je zahtijevala poništenje odluke o izboru ustavnih sudaca koje je donio novi parlament.
U Bruxellesu je ocijenjeno kako reforme pravosuđa potkopavaju demokraciju, a ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn, države koja te tada predsjedavala Europskom unijom, pozvao je “Europsku komisiju i Europski parlament da spriječe potonuće Poljske u diktaturu”. Nakon žestokih kritika njemačke kancelarke Angele Merkel, Kaczyński je odgovorio da su Nijemci “zadnji koji trebaju dijeliti lekcije o demokraciji te da su oni, na moralnom i ekonomskom planu, veliki dužnici Poljske”.
Od kada je u listopadu 2015. stranka Pravo i Pravda osvojila vlast, promovirajući katolički konzervativizam, radikalno desničarenje, ali i velikodušne društvene beneficije, korak po korak, smanjivala je demokratska prava: uspostavila je kontrolu nad vladinim medijima, ograničila javna okupljanja i aktivnosti nevladinih organizacija, smijenila je menadžere u svim državnim tvrtkama, a potkopala je ljudska prava, posebice ona koja se odnose na žene. Europska komisija objavila je kako “s velikom zabrinutošću prati događaje u Poljskoj”, a čelnici EU-a istaknuli su da je to alarmantan korak unatrag postkomunističke Poljske te eklatantno kršenje pravnih standarda EU-a.
Ozbiljne prijetnje Europske unije
Nakon što je vlada odbacila zahtjeve Bruxellesa, Poljska se našla na korak do uvođenja sankcija: EU je, naime, najavila da će aktivirati članak 7. te da će Varšava, zbog kršenja demokratskih načela Unije, ostati bez prava glasovanja i korištenje fondova EU. Članak 7. Ugovora o Europskoj uniji može se aktivirati kad se ocijeni da je došlo do “jasnog rizika od ozbiljnog kršenja” europskih vrijednosti.
Većina država u Europskoj uniji upozoravala je Bruxelles da će izgubiti na vjerodostojnosti ako ne uspije obraniti demokraciju među svojim članovima, a da će autokratske vlasti Bjelorusiji, Turskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rusiji biti ohrabrene da još beskrupuloznije gaze demokratske vrijednosti i standarde. Upozoravali su također da Poljska postaje negativan primjer kako se demokracija može lako i brzo urušiti, a njeno udaljavanje od liberalnih vrijednosti najavljuje da će Varšava prestati biti simbolom trijumfa demokracije nad komunizmom te uzorom kako se uspješno provode gospodarske reforme.
Piotr Glinski, tadašnji zamjenik poljske premijerke Beate Sidlo, objasnio je međutim kako se njegova vlada ne boji da će protiv nje biti uvedene sankcije. “Ima zemalja, među kojima je najglasnija Mađarska, koje će se tomu žestoko usprotiviti”, zaključio je Glinski. Mađarski premijer Viktor Orbana najavio je da će njegova zemlja staviti veto na bilo koju odluku protiv Poljske. U vladajućoj stranci Pravo i Pravda, prevladavalo je uvjerenje kako se ne smije pokleknuti pred diktatom EU jer je to eklatantan primjer uplitanja u unutarnje poslove jedne suverene države.
Novi premijer je odmah krenuo sa smjenama
No, Varšava je ipak ustuknula pa je ponudila Bruxellesu amandmane na zakone koji su bili sporni. Međutim potpredsjednik EU komisije Frans Timmermans izjavio je prošli mjesec kako to nije dovoljno te kako to “nije odgovor na preporuke Komisije”.
No, nije samo reforma pravosuđa predmet spora. EU je također u sukobu s Varšavom oko cijelog niza drugih pitanja, među ostalim i onima koji se odnose na imigrante. EU je osudio postupak poljske vlade koja je odbila prihvatiti odluke o kvotama izbjeglica koje mora primiti svaka članica EU.
I kad se činilo da je eskalacija sukoba između Varšave i Bruxellesa neizbježna, Jarosław Kaczyński, neprikosnoveni vladar Poljske, odlučio je nedavno smijeniti premijerku Beate Sidlo, a na njeno je mjesto imenovao bankara Mateusa Morawieckog. Novi premijer je odmah po preuzimanju dužnosti smijenio više tvrdolinijaških ministara koji su štetili imidžu vlade u inozemstvu. Time je Morawiecki, nakon dugogodišnjih svađa Poljske i EU, ponovno otvorio dijalog s Bruxellesom koji će, sva je prilika, napokon završiti zakopavanjem ratnih sjekira i uspostavom normalnih odnosa.
Kaczyński je pokušao objasniti i sporan zakon o holokaustu
Inače Kaczyński se u svom prekretničkom intervjuu dotaknuo i takozvanih “holokaust zakona” u kojima se predviđa kazneno gonjenje svih onih koji, bilo gdje u svijetu, pripisuju krivnju za nacistička zlodjela u Drugom svjetskom ratu poljskoj državi ili naciji. Izrael i SAD prve su osudile donošenje toga zakona jer su ga ocijenile kao pokušaj onemogućavanja rasprava o tamnijim poglavljima poljske ratne prošlosti, kada su neki Poljaci pomagali Nijemcima u protjerivanjima i likvidacijama Židova.
Kaczyński je objasnio da je cilj tog zakona “okončati nepravedne optužbe i pripisivanje sudjelovanje Poljaka u njemačkim zločinima u Poljskoj”. “Kao država, kao nacija, nismo imali nikakve veze s njima. Nismo namjeravali kazniti nikoga zbog sjećanja… Nitko se neće suočiti s optužbama za sjećanja, povijesna istraživanja ili opisivanje zločina počinjenih od strane pojedinih poljskih građana”, zaključio je Kaczyński.
Premda se mnogi Poljaci protive radikalnom desničarenju i konzervativizmu vladajuće stranke Pravo i Pravda, ona ima veliki broj simpatizera koji su bili frustrirani ponašanjem svojih političkih elita, prije svega njihovom korumpiranošću i nesposobnošću. Među njima je najviše mladih ljudi te svih onih koji su gubitnici tranzicije i koje je napredak i modernizacija zemlje u potpunosti zaobišla.