HGK dobiva milijune da promovira hrvatski biznis u svijetu. Toliko su neuspješni da Vlada sad želi nekog drugog za to
Izgleda da Vlada EU novcem planira financirati još jedan projekt gospodarske diplomacije
Cijelo zadnje desetljeće država je, stalno iznova, pokušavala naći učinkovit model gospodarske diplomacije, sustav koji će u isto vrijeme pomagati hrvatskim izvoznicima i privlačiti investicije iz inozemstva. Bilo je tu niz pokušaja i promašaja, koji su se izmjenjivali u skladu s time kako su se mijenjale političke garniture.
Ne bi stoga bilo posebno iznenađenje da i aktualna Vlada pokuša nešto slično; da u državnoj administraciji opet krenu osmišljavati projekt koji bi trebao podržati domaće tvrtke u inozemstvu, a Hrvatsku promovirati kao ulagačku destinaciju.
Novi Vladin projekt?
Upravo je to, navodno, jedna od ideja koja se pojavila tijekom izrade nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dokumenta koji je temelj za trošenje oko šest milijardi eura bespovratnog europskog novca. Finalni nacrt Nacionalnog plana, o kojem trenutno traju konzultacije s Europskom komisijom, Vlada, međutim, pomno drži podalje od javnosti.
Na dokumentu se radilo od kolovoza prošle godine, pa je imao više radnih verzija. U jednoj od njih, prema našim informacijama, spomenut je projekt pod nazivom ‘Business Croatia’. Njegov bi cilj trebalo biti povećati izravna strana ulaganja u Hrvatsku te izvoz hrvatskih proizvoda i usluga. Plan je, navodno, bio da se u realizaciju krene od rujna.
Budući da je na planu oporavka državna administracija radila nekoliko mjeseci, pa se dokument u međuvremenu mijenjao, a Vlada ga, ponovimo, zasad skriva od javnosti, pokušali smo od Vlade doznati je li ta ideja doista aktualna i hoće li biti financirana iz europskih sredstava namijenjenih oporavku od korona-krize.
Što kažu u ministarstvima
Vladi, Ministarstvu gospodarstva te Ministarstvu vanjskih i europskih poslova poslali smo još sredinom siječnja nekoliko pitanja, među ostalim, zašto Vlada smatra da treba pokrenuti novi projekt ovog tipa te koliko sredstava namjerava iskoristiti iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dakle EU novca.
Iz Ministarstva gospodarstva su nas, usmenim putem, uputili na Vladu. Iz Vlade nije stigao nikakav odgovor, dok je odgovor koji smo dobili iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova prilično nesvakidašnji.
Ni potvrda niti demantij
Postoje različiti načini na koje državna administracija izbjegava odgovoriti na upite medija. Nekad ih jednostavno sasvim ignoriraju, nekada ih ignoriraju dok god mogu, pa na kraju ipak odgovore. Nekada su odgovori takvi da ustvari nemaju previše veze s postavljenim pitanjima. Ništa od toga nije slučaj s odgovorom MVEP-a na naš siječanjski upit o gospodarskoj diplomaciji, EU novcu i Nacionalnom planu oporavka.
„U ovom trenutku dokument je u fazi nacrta. Finalna verzija dokumenta bit će izrađena krajem travnja u suradnji s Europskom komisijom te ćemo isti učiniti dostupnim i odgovoriti na moguća pitanja“, napisali su nam iz Ministarstva.
Na naša pitanja su, dakle, spremni odgovoriti. Ali ne sad, nego krajem travnja. Napomenimo usput i da pritom nisu ni potvrdili, ali niti negirali da postoji ideja da se pokrene ovakav projekt.
Suradnja države i HGK
U resoru ministra Gordana Grlića Radmana pitali smo i bi li eventualni novi projekt uključivao suradnju s vanjskim partnerima, poput Hrvatske gospodarske komore (HGK). O tome se, međutim, nisu izjasnili – to je jedno od pitanja na koja će, eto, odgovoriti kad bude dostupna finalna verzija Nacionalnog plana.
Suradnja baš na temu gospodarske diplomacije između Ministarstva i HGK je, podsjetimo, već uspostavljena sporazumom u svibnju 2017. godine. U ožujku 2019. godine pisali smo o skromnim učincima tog sporazuma koji je trebao označiti početak „nove ere gospodarske diplomacije“.
Pokušaji i promašaji
Prije sporazuma sa HGK, Ministarstvo je kroz desetak godina isprobalo i druge modele gospodarske diplomacije. Za vrijeme ministra Gordana Jandrokovića ideja je bila slati u inozemstvo trgovinske atašee izabrane na javnim natječajima.
Poslano ih je pet, a onda se promijenila vlast i na Zrinjevcu su, u vrijeme Vesne Pusić, imali sasvim drugačije ideje kako bi državna administracija trebala pomagati gospodarstvu.
Umjesto atašea, htjeli su jači angažman veleposlanika i gospodarskih savjetnika u hrvatskim ambasadama u inozemstvu. Onda se, opet, promijenila vlast pa su na Zrinjevcu osmislili spomenutu suradnju s Komorom.
Inflacija Vladinih stranica
Podsjetimo i na to da je trenutno aktivno nekoliko Vladinih internetskih stranica kojima je svrha pomoći izvoznicima i stranim ulagačima. Na primjer, posebna stranica posvećena gospodarskoj diplomaciji koju vodi Ministarstvo vanjskih; zatim Vladin izvozni portal; pa ulagački portal Invest Croatia na kojem svoje usluge promovira Ministarstvo gospodarstva.
Hoće li im se priključiti još jedna stranica, još jedan projekt? O tome će nas, eto, iz Vladinih resora izvijestiti krajem travnja.