Obuljen Koržinek pred Odborom: 'Nekad se snimka koristi, nekad ne, ali za nas je primarno bilo izraditi dokumentaciju'

Ministrica je, podsjetimo, nakon ovog otkrića prozivala Telegram i Doru Kršul zbog otkrića njenog skandala te je pritom iznijela niz neistina. Telegram je objavio i druge krakove ove afere, poput snimanja privatnih zgrada sa zelenim naljepnicama te skeniranja Glavnog kolodvora.

Glasovac: ‘Nepotpuno izvješće smo dobili evo sada’

Predsjedavajuća Odborom Vesna Bedeković je kazala kako je na zahtjev zastupnice Marijane Puljak uvrštena točka o snimanju zgrada nakon velikih potresa. Ministrica je jučer kasno, kazala je, poslala izvješće zastupnicima. Na početku točke je Sabina Glasovac u ime Kluba SDP-a zatražila stanku za raspravu o ovoj točki.

“Iako cijenim intenciju i prihvaćanje zahtjeva, moram priznati da se nisu stvorili preduvjeti za raspravu. Dio izvješća, više o potresu nego o radovima, dobili smo dva sata prije sjednice, a izvješće o radovima evo sada. Tu je 40-ak stranica bez iznosa i financijskog okvira. Trebamo zamoliti Ministarstvo da do sljedeće sjednice podnese konkretna izvješća kako se ništa ne bi skrivalo”, kazala je i zatražila odgodu rasprave ovoj točki do sljedeće sjednice.

Bedeković je kazala da dostava materijala nije obvezna jer se ne radi o tematskoj sjednici. “Dostava je učinjena dobrom voljom Ministarstva. Vi niste trebali dobiti nikakve materijale niti je to predviđeno, ovo je točka o kojoj se ne raspravlja na plenarnoj sjednici”, rekla je. Dodala je da je ministrica došla kako bi se na Odboru transparentno raspravilo o temi.

Bedeković: ‘Slanje izvješća je dobra volja’

Marijana Puljak je zahvalila na uvrštenju točke u dnevni red pa zatražila stanku. Pročitala je mail kojim je tražila uvrštenje točke. U njemu se pozvala na medijske napise o poslu ministrice i Geodetskog fakulteta te pročitala kako je zatražila da ministrica dostavi podatke o isplatama.

“Izvještaji su stigli u neprimjereno vrijeme da ih možemo pročitati i sudjelovati u točki. U njima je cjelovita tablica s pregledom zgrada, preciznim podacima dijelova koji su snimani, vrijeme skeniranja, površina, ukupna cijena, cijena po kvadratu. Toga u prilogu nema, dostavili ste nešto isprintano, prelistavanjem financijskih podataka nema. Ovo je točka dnevnog reda i imamo pravo raspravljati, ali materijali koji su dostavljeni… dajte nam priliku da se s njima upoznamo da možemo kvalitetno sudjelovati na raspravi”, kazala je.

Bedeković je dodala da je ministrica tu kako bi detaljno i konkretno dala odgovore na postavljena pitanja.

Ostojić: ‘Ovdje nema ništa’

Rajko Ostojić je također zatražio stanku, ali kraću, od tri i pol minute, rekavši da u ovom izvješću nema ništa pa ukazao na nekoliko fotografija u izvješću. Zastupnik Ante Bačić je, ironično, kazao da je u izvješću jako malo toga.

“Želim sve detaljne prikaze, svakog tlocrta i zgrade jer mi smo svi ovdje geodeti i inženjeri, želim ući u svaku ciglu, parket, beton, malo je materijala, ne vidim kvalitetu žbuke, ne vidim ništa. Kolegice Puljak i Glasovac su inače geodezija i inspektorat. Hoću inženjere, kacige hoću ovdje, ako ćemo već proširiti idemo do bola”, kazao je.

Zastupnik Bakić je kazao da su dva sata prije sjednice dobili materijale te dodao da u jednom dokumentu stoji kako će se u privitku naći podaci o cijenama. “To nismo dobili, samo želim da to konstatiramo, a ono što smo dobili smo dobili dva sata prije sjednice”, kazao je. Bedeković je nakon toga odredila stanku od 10 minuta.

Ministrica: ‘Izrada cjelovitog izvještaja je u tijeku’

Ministrica je nakon desetominutne stanke počela s predstavljanjem izvješća. Zahvalila se na prilici da pred Odborom “progovori o aktivnostima Ministarstva na provođenju hitnih mjera”. Govoreći o materijalima kazala je da ima desetke tisuće stranice i da su u Ministarstvu pokušali sve sažeti i dati pregledni dio.

“To je ovaj dokument Osnovne informacije o obnovi kulturne baštine, a drugi je naš interni dokument gospodina Trupkovića koji je tada bio pomoćnik ministrice, izvještaj o provođenju aktivnosti”, kazala je i dodala da je to samo jedan u nizu izvještaja. Kazala je da je u tijeku izrada cjelovitog izvještaja.

“Na svako pitanje ćemo odgovoriti i dostaviti konkretnu informaciju ili podatak koji se bude tražio”, kazala je i dodala da su podaci koje je dostavila za sjednicu već na stranicama Ministarstva, kao i podaci iz tablice, koji su u različitim formama. “Potpredsjednik Vlade to komunicira na početku sjednice, to je već puno puta bilo komunicirano”, rekla je.

‘Dali smo pregled hitnih mjera’

“U kratkom pregledu smo pokušali dati informacije o procesu brze procjene štete, rađen za potrebe povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti, odnosno procjene štete. Napisali smo informacije kako se Ministarstvo organiziralo, koju metodologiju smo primijenili, tu je i popis šteta nakon Domovinskog rata, ali i međunarodne smjernice UNESCO-a, dali smo informaciju o izradi obrazaca, napomenuli da je Ministarstvo kulture preuzelo koordinaciju i sve postupke u Ministarstvu kulture i medija, dali informacije o koordinaciji s drugim žurnim službama”, kazala je.

“Dali smo pregled hitnih mjera, podupiranja, teške skele, evakuacije, demontiranje nestabilnih dijelova, što je bilo važno da se preveniraju daljnje štete na baštini i da se zaštite životi građana jer je većina stradalih zgrada u najužoj gradskoj jezgri. Skrećem pažnju na osmu stranicu dokumenta gdje govorimo o metodologiji i tu prvi put spominjemo potrebu 3D skeniranja”, kazala je. Dodala je da su načini dokumentiranja štete bili deskriptivni, fotografski i snimanje zgrada 3D i laserski.

U tekstu su, kazala je dalje, navedeni i planovi za obnovu koji su uključili pripremu postojeće dokumentacije, izradu dodatne te edukaciju vlasnika. “Dali smo informaciju o formiranju Stručno-savjetodavnog povjerenstva. To je važan korak kako bi za najsloženije zgrade kontaktirali one koji u svijetu imaju najveći ugled”, kazala je.

‘Nismo imali primjedbu nadležnog tijela’

Dodala je da su dali kratku informaciju o uspostavi sustava za obnovu. “Naše ministarstvo je prvo unutar ministarstva uspostavilo sustav za povlačenje sredstava. Trebali smo biti zaduženi samo za zgrade iz nadležnosti Ministarstva, ali smo na traženje Grada preuzeli obnovu svih zgrada kulturne namjene, javnih zgrada, susjednih županija i kompletnu obnovu zgrada u kulturno-povijesnoj cjelini”, navela je.

“Prvotna alokacija iz Fonda je trebala biti 115 milijuna eura za zagrebački i 49 milijuna za petrinjski potres. Kroz Fond smo realizirali 293 projekta, a do isteka rokova verificirali preko 500 milijuna eura troškova. To ističem jer je to bila operacija bez presedana. Tijekom postupka smo kroz uspostavu sustava za Fond i kroz provedbu Fonda imali niz revizija postupaka i do sada nismo imali niti jednu primjedbu nadležnog tijela za reviziju”, kazala je.

“Nastavljamo obnovu vjerojatno nekih 110 zgrada iz NPOO-a, za većinu su potpisani ugovori. Nastavak cjelovite obnove ostalih zgrada financirat će se nacionalnim sredstvima, a pregled financiranja je na kraju dokumenta. Smatrala sam da je jedan ovaj pregled važan iako je sve dostupno na stranicama Ministarstva, jednostavno da se kontekstualizira aktivnost”, rekla je.

‘Postupili smo jedini kako smo mogli’

Potom je prešla na dokument koji je izradio bivši pomoćnik ministrice Trupković. “Pokušat ću se referirati na neke od teza iz javnosti, a koje su problematizirale postupanje Ministarstva. Što se tiče žurnosti, potres se dogodio 22. ožujka, a mi smo već 22. ožujka navečer imali prvi sastanak, a prvi kontakt s geodetskim fakultetom 24. ožujka. U ta dva dana smo utvrdili da će nam za popis štete biti potrebne najsuvremenije tehnologije. Žurnost nije omogućila javnu nabavu, korake je trebalo poduzeti u nekoliko dana”, kazala je.

Dodala je kako tada nisu imali nikakav sredstva i da je trajao covid. “Postupili smo jedino kako smo mogli, angažirali smo javnu ustanovu, fakultet, koji nam je dao ponudu izraženu u tehničkim specifikacijama opreme, broju i stručnoj edukaciji ljudi koji će sudjelovati i u isporukama koje će se isporučivati”, kazala je.

“Usporedili smo cijenu isporučenu od Geodetskog kao maksimalnu, zajedno s cijenama koje smo imali od prethodnih situacija u kojima je Ministarstvo koristilo takve podatke i procijenili smo da je ova cijena odgovarajuća. Vidi se da smo na kraju za sve te podatke platili trećinu ukupne isporučene cijene”, rekla je. Dodala je da je nakon zagrebačkog potresa trebalo 24 dana za uspostavu sustava, dok su ga nakon petrinjskog uspostavili za dva dana.

‘Koristili smo isključivo nacionalna sredstva’

Potom je prešla na temu koja se, navela je, “dizala u javnosti” – jesu li to EU ili nacionalna sredstva. “Za potrebe plaćanja Geodetskog fakulteta smo koristili isključivo nacionalna sredstva. Postavlja se tema da je posao bilo preplaćen i da nije bio nadziran. Moram otkloniti i jedno i drugo. U dokumentu smo dali nekoliko primjera projekata s kojima smo usporedili cijene, ali treba znati da su različite ponude za različite poslove. Same ponude je vrlo teško uspoređivati”, kazala je.

“Međutim, kad se zbroje svi podaci o snimljenim zgradama koji su na serverima Ministarstva, dolazimo do toga da smo prosječno kvadrat platili 20,57 kuna po kvadratu, dakle puno manje od 100 kuna iskazanih kao najveći iznos. Bude li pitanja o pojedinačnim zgradama, a to se u zadnje vrijeme navodi u medijima, moram reći da iznos niti jedne zgrade nismo ugovorili pojedinačno. Dogovorili smo snimanje, kako će se skupno, odnosno pojedinačno izvještavati, imali smo četiri ukupna plaćanja i kad se zbroje svi kvadrati to je cijena koju smo postigli”, kazala je.

“Ja poslije mogu obrazložiti za ovo što se sad navodi u medijima, za Muzej arhitekture da je plaćen 361.500 kuna – to jednostavno nije istina. Niti jednu zgradu nismo platili pojedinačno”, kazala je. Govoreći o kontroli, rekla je da se ona odvijala na nekoliko načina. “S obzirom na količinu snimljenog, nije bilo moguće sve dostavljati u papirnatoj formi, dostavljani su digitalno, na posebno nabavljen server. Pristupiti se moglo na dva načina: projektanti Ministarstva su mogli otvarati dio, a drugi dio nismo mogli otvarati mi, nego izravno projektanti, koji su trebali ili željeli te materijale, mogli su ih preuzeti od Geodetskog”, kazala je.

Što kvalitetnija dokumentacija kao preduvjet

“Što se tiče same provjere, mi smo s Geodetskim ugovorili snimanje, oni su snimke isporučili, a mi smo te snimke platili. Nismo bili nadležni niti smo mogli kontrolirati kako su se sredstva na Geodetskom fakultetu trošila. U javnosti se pokazalo nerazumijevanje za što su snimke korištene, sad je teza da su korištene za projektiranje i da su suvišne ako nisu iskorištene za to. Prvi razlog za snimke je dokumentiranje. To je polazišna točka – što kvalitetnija dokumentacija”, kazala je.

“Nažalost, Grad Zagreb je imao vrlo lošu ili nikakvu dokumentaciju, čak je u Petrinji bilo bolje jer su imali ratne štete. Mi u tom trenutku ne znamo kolika je šteta, kolika je opasnost za konzervatore. Naravno da ćete dići dron umjesto da se netko penje na krov”, rekla je.

“Drugo za što se to koristilo, posebno nakon petrinjskog potresa, su odluke o hitnim mjerama. Dizali ste dronove da biste vidjeli postoje li pukotine zbog kojih treba hitna demontaža. Te snimke će u tom slučaju omogućiti da se rade segmenti i pročelja. Dakle, donošenje odluke o hitnim mjerama i dokumentiranje da se može pristupiti obnovi”, kazala je. Navela je i uvod u progresivne štete kao jedan od razloga, pa kazala da su se neke zgrade snimale više puta, poput Crkve svete Katarine ili zgrade DHMZ-a. Snimke su, navela je, korištene i za projektiranje.

‘Ako postoje dva dobro uložena milijuna…’

“Na kraju bih rekla da je ovaj proces bio nužan preduvjet da se može kvalitetno popisati šteta, omogućiti što kvalitetniju dokumentaciju kako bi se skratilo vrijeme za izradu elaborata i projektiranja. Mi smo dobrom organizacijom popisa štete i dokumentiranja omogućili brzu obnovu. Ako gledate da je u segmentu kulturne baštine, koja je po svojoj prirodi najsloženija, povučeno najviše sredstava za obnovu, jasno je da se to dogodilo upravo zato što je proces popisa i dokumentiranja štete bio dobro odrađen”, rekla je.

“Nama su prethodnici ostavljali fotografije i planoteku, mi smo ovime omogućili novu vrijednost u smislu dokumentacije, to je sastavni dio registra i zbirki. Dostupno je sad, bit će za 5, 10, 20, 30 godina. Što se tiče dokumentiranja progresivne štete, u trenutku kad smo tražili produljenje korištenja sredstava, a tražili smo jer se radilo o katastrofi u glavnom gradu, mi smo znanstveno dokumentirali progresivnu štetu”, kazala je.

“Upravo smo na ovim snimcima dokazali pomak, na primjer na zvonicima zagrebačke katedrale od 2,5 centimetra. Ne postoji druga metodologija kojom biste mogli dokazati progresivnu štetu. Rekla bih, s obzirom na sve što se navodi u javnosti, ako postoji dobro uloženih dva milijuna eura da bi se trošila alokacija od 680 milijuna eura, onda je ovo to”, rekla je. Potom je pušten video koji prikazuje 3D snimke koje je Geodetski fakultet radio na objektima u Zagrebu.

Puljak pitala zašto nisu mjesecima odgovarali medijima

Marijana Puljak se javila za repliku. “Otkako je slučaj izašao, 29 ljudi s Geodetskog je uhićeno, po EU tužiteljima je ukradeno oko 600.000 eura, a vi ste na zahtjeve medija davali različite podatke o skeniranim zgradama i potrošenom novcu. Mediji su tražili izvješća, dostavili ste tri, a kad se to zbroji s iznosom, uvijek je drugi broj. Koji broj zgrada je točan – ono dosad što ste izjavljivali ili ovo iz izvješća”, pitala je. Pitala je i zašto medijima nije mjesecima odgovarala na upite.

Obuljen Koržinek je kazala kako nije točno kako nisu odgovarali medijima. “Mi imamo desetke tisuća stranica podataka. Nama je naravno trebalo i trebat će još neko vrijeme da sve podatke konsolidiramo, uredimo i pripremimo za jedno cjelovito izvješće”, kazala je i dodala da se radilo u potpuno kriznim uvjetima u kojima je došao potres bez presedana.

“To je kao ratno stanje, dnevno donosite odluke. Neke stvari su se rješavale i telefonskim putem. U tim okolnostima imamo mjesečna izvješća Geodetskog, zatim zbirna, i konačno zbirno izvješće i podatke koje smo danas derivirali. Ja sam jutros Davora pitala: Davore, ja stalno govorim 280, a sad je 250. Metodološki, radi se o blokovima. U stanju smo odgovoriti na sve, ali za neke stvari treba više vremena jer odgovore na neka pitanja imamo pripremljena, a neke treba prikupiti iz većeg broja dokumenata. Apsolutno smo pripremljeni za svako pitanje i na svako ćemo dati odgovor”, kazala je.

‘Sve podatke smo dostavili nadležnima’

Zastupnik Šimičević je kazao da je teško reagirati u teškim situacijama, dok su s protokom vremena svi generali nakon bitke. Pitao je o poslu s Geodetskim, jesu li lončići pobrkani, spominje li se Geodetski po nenamjenskom trošenju novaca, dok je Ministarstvo imalo pogodbu da Geodetski napravi određen posao. “Kakve veze imate vi s poslovanjem Geodetskog”, pitao je.

“Mi smo s Geodetskim imali tri razine, prvo snimanje, onda izvještaj i treće, preklapanje svih podataka na katastar, dakle geodetsku podlogu kako bismo imali precizne podatke u registru. Mi smo prikupljali izvješća, imali smo mjesečna, zbirno izvješće i na kraju konačno. Tu se već vidi da su se kasnijom obradom korigirale cijene. Sve podatke smo dostavili nadležnima s obzirom na situaciju kolega na Geodetskom. Kao što nitko nije odgovoran nego ja kako se troše sredstava u Ministarstvu, tako ne možemo mi kontrolirati trošenje sredstava u nekoj drugoj instituciji. Meni je bilo važno da je dogovoreno izvršeno i da je plaćeno”, kazala je.

Vesna Bedeković je postavila pitanje ministrici. “U medijima se barata pojmovima, broje se zgrade, broj ugovorenih i neugovorenih. Ja sam iz izvješća razaznala da nisu ugovorene pojedinačne zgrade, nego je ugovoren iznos kuna po kvadratu. Drugo, barata se rečenicom i tvrdnjom o preplaćenom iznosu iz EU fondova. Molim vas da još jednom to objasnite, ugovaranje po kvadratu, preplaćenost i sredstva iz EU fondova”, kazala je.

‘Platili smo, sve zajedno, četiri računa’

Obuljen Koržinek je kazala da je dva dana nakon potresa Geodetski fakultet dao ponudu timova, tehnologije i maksimalnog troška za koji su rekli da će varirati ovisno o složenosti zgrade. “U periodičnim izvještajima u kojima su doista iskazivali prosječnu cijenu po pojedinoj zgradi samo su tri zgrade dosegnule tih 100 kuna, a većinski su cijene bile iskazane između 20 i 70 kuna. Mi smo sve zajedno platili četiri zbirna računa, prvi u prosincu 2020., zatim u veljači 2021. i kasnije još dva”, kazala je.

“Sve zajedno smo platili četiri računa i nisu iskazivane pojedinačne cijene po zgradi nego smo mi kontrolirali količinu dostavljenih podataka i broj snimljenih kvadrata”, kazala je i dodala da se možda na neke zgrade moralo vraćati dok su neke snimljene isprve.

“Nemoguće je uspoređivati pojedinačnu cijenu osim da kumulativno zbrojite kvadrate, podijelite s cijenom i onda dobijemo 25,1 kuna po metru kvadratnom”, kazala je. Govoreći o plaćanju iz EU fondova, kazala je da su sredstava u cijelosti plaćena iz nacionalnih izvora. “To je potpuno jasno, puno puta smo to obrazložili”, kazala je.

Zastupnik Pavić hvalio rad ministrice

Zastupnik Pavić je pohvalio ministricu na poslu koji radi oko obnove i zamolio je da pojasni progresivnu štetu. “Da, istina, imali smo pandemiju, dva potresa koja su pogodila isto područje i treće, drugi potres je proizveo štetu da su se sve službe koje su se bavile Zagrebom morale prebaciti na područje Banovine procjenjivati štetu, ali i da su se u Zagrebu dogodile ozbiljne progresivne štete”, kazala je.

Rekla je da je pred Komisiju poslan dokument u kojemu su ključna četiri stupa – koronavirus, početak ukrajinske krize i problem s dobavom materijala te ekstremni rast cijena građevinskog materijala. Treća ja bila specifičnost dviju katastrofa koje pogađaju isto područje, a četvrti je bio dokaz progresivne štete.

“Mi smo uz pomoć kolega s Geodetskog dokumentirali pomak na tornjevima zagrebačke katedrale od dva i pol centimetra. Da smo samo u to uložili, ništa drugo, uspjeli smo dobiti mogućnost da do kraja iskoristimo sredstva, odnosno da ih iskoristimo puno više. Ne znam drugu metodu kojom bi se mogla tako znanstveno dokazati progresivna šteta osim ovako. Nema tog snimka, fotografije, nacrta”, kazala je.

Bakić: ‘Što je sve plaćeno?’

Potom su krenule pojedinačne rasprave, a prvi je bio zastupnik Bakić koji je zahvalio ministrici na izlaganju. Rekao je da se ne bi usudio tvrditi o cijenama jer te podatke nema ni ne poznaje ih. No, kazao je kako misli da ima jasnu spoznaju o tome koliko je težak, zahtjevan i kompleksan posao obnove. “Moje iskustvo je došlo više od godinu dna poslije potresa. Mogu razumjeti hitnost i kompleksnost odluka koje su se donosile. Ipak mi se nameću neka pitanja koja želim otvoriti”, kazao je. Pitao je što je sve plaćeno i ocijenio da je Ministarstvo o procesu izvijestilo sa zakašnjenjem, zbunjujuće i nekonzistentno.

“Neke stvari smo mogli saznati tek nakon što su se mediji, specifično Telegram, pozivali na pravo na pristup informacijama. Iz dokumenta koji smo dobili danas vidimo da je to plaćeno 15,3 milijuna neto i to nije sporno. Plaćeno je u četiri navrata”, kazao je. Ocijenio je da je nejasno što je točno plaćeno. “U materijalima smo dobili podatak da je plaćeno snimanje 250 zgrada površine 746.000 kvadratnih metara. Imam otvoreno priopćenje ministarstva staro dva mjeseca, gdje se kaže da je plaćeno 220 objekata površine 940.000 kvadrata. Razlika je značajna, a iz tri izvješća Geodetskog je razvidno da je plaćeno 190 objekata u površini od 345.000 kvadrata”, rekao je.

Ocijenio je da je zabrinjavajuće to da tri izvješća Geodetskog sadrže iznose koje oni ispostavljaju kao račun te ih je ministarstvo platilo, pri čemu se u prva dva traženi iznos podudara s plaćenim, dok je treći smanjen. Plaćeno je ono što je Geodetski isporučio, a piše da je isporučio pregled 190 objekata s oko 300.000 kvadrata. Trebamo čuti obrazloženje”, kazao je. Treća stvar su bile zgrade HAZU-a i HŽ-a. Ako akteri nisu znali da su zgrade snimane, kazao je, to je vrlo uznemirujuće.

Puljak pitala kako se podaci još prikupljaju

Marijana Puljak je u pojedinačnoj raspravi kazala kako razumije da je tada bilo hitno stanje, a da je sad 2024. godina. Kazala je da je ministrica maloprije kazala kako se podaci još prikupljaju i istaknula da su prošle dvije godine od zadnjeg skeniranja. Spomenula je slučaj Almina Đape koji je kao dekan Geodetskog angažirao tvrtku koja je radila skeniranja, a postavila je i pitanje zašto EU istražitelji istražuju cijeli ovaj slučaj ako su sredstva nacionalna.

Pitala je i za konkretan slučaj, da HAZU i HŽ nikad nisu dobili snimke te da HŽ nije ni znao da je snimanje provedeno. Kazala je i kako istražitelji sumnjaju da su značajne svote pokradene na vikendicama i dnevnicama te pitala kako se onda može znati da iznos nije preplaćen. Zatražila je i detaljnu tablicu s detaljima troškova.

Glasovac: ‘Postoji li neko četvrto izvješće?’

Sabina Glasovac kazala je da je ministrica govorila o medijskim napisima pa spomenula da mediji pišu o onome na čemu rade i EU istražitelji, koji sumnjaju da su na tom poslu ukradena oko 4,5 milijuna kuna, i to zato jer je Geodetski uzimao tvrtke koje su neosnovano uvećavale cijene posla.

“Odluku o dodjeli 19 milijuna kuna donijela je ministrica osobno, bez javnog natječaja. Tu odluku, da izbjegne javnu nabavu, pravdala je hitnošću zbog elementarne nepogode. Međutim, slučajevi HAZU i HŽ pokazuju da, bar u ove dvije zgrade, ti snimci nisu korišteni u tu svrhu. Čelici HAZU i HŽ-a nisu bili informirani da je Geodetski napravio snimke pa su ponovno naručivali isto. HAZU je platio osam puta manje, a HŽ upola manje od ministarstva”, kazala je.

Ministrica je, kazala je, tvrdila da su snimke Geodetskog korištene za obnovu zgrade HAZU-a pa pitala zašto je onda potpisala suglasnost za snimanje koje je tražio HAZU. Pozvala se i na izvješće Geodetskog, da je napravljen snimak za 190 objekata i 345.000 kvadrata. To, rekla je, ne odgovara objašnjenjima Ministarstva. Bilo bi dobro, kazala je, da se neujednačenosti objasne. Zanimalo ju je i postoji li još neko izvješće osim ova tri plaćena.

‘Ovo nije pitanje HDZ-a, ovo je pitanje kriminala’

Rajko Ostojić kazao je da bi na mjestu ministrice napravio dvije stvari. “Pokazao bih račune. Samo to. Evo ga. Skinuo bih odgovornost s vas i ministarstva, a drugo, pokazao bi korespondenciju. Time ste riješili svoje probleme, ako ih uopće imate”, rekao je. Kazao je i da bi u drugoj situaciji, da je on ministar, sigurno dobio pitanje kako se odnosi prema medijima. “Vaša izjava, ‘Ne razumijem zašto se to radi’, spada u anale desetljeća. Pa to rade jer im je posao, to su istraživački novinari, rade to jer im je to posao”, kazao je i zamolio je za dva papira – koliko nešto košta i korespondenciju.

“Ovo nije pitanje HDZ-a, ovo je pitanje kriminala”, kazao je dodavši da ne govori o Ministarstvu, nego o Geodeziji. Ocijenio je da je Bakić dobro detektirao da u izvješćima raste površina dok cijena kvadrata pada. “Što više nabiješ kvadrata, to više pada cijena”, kazao je. Dodao je da ga čudi kako nije napravila osigurač, pa dodao da je to možda bila nepažnja. “Samo da ste pozvali pet ljudi, imenovali ih i pitali što napraviti. Sigurno bi potvrdili da uzmete Geodeziju, a ovako je to samo vaša nepažnja”, rekao je.

Lugarić: ‘Zašto smo neke stvari plaćali dva puta?

Zastupnica Marija Lugarić je kazala da je na videu koji je prikazan jedna kapelica prikazana u skelama, dok je EPPO zaključio da se 3D skeniranje ne može raditi pod skelama. “Nesporno je da je skeniranje trebalo raditi, ali i da je mnogo toga ovdje sumnjivo. Geodeti koji su bili ili su još u zatvoru, tu postoji više nego opravdana sumnja da tu neki kriminal postoji. Kada vi ministrice kažete da je ovo najbolje uloženih dva milijuna eura, a od toga je 590.000, dakle četvrtina, služila za vikendicu Pribičevića u Selinama ili Đape u Pisarovini. Ne znam koja je po vama bolja. To dvoje je nesporno”, kazala je.

“Ono što je sporno, kao i kolegama prije mene, koliko je kvadrata plaćeno temeljem odluke Ministarstva. Broj kvadrata i zgrada stalno varira, imamo ih od 350.000 do skoro milijun. U vašem dokumentu piše ‘nakon objedinjavanja svih podataka’ što me navodi na zaključak da su podaci objedinjeni”, kazala je i zamolila dostavu tog dokumenta ako postoji. Pitala je i zašto su se iste stvari javnim novcem plaćale dva puta. “Glavni kolodvor je zanimljiv, rekli ste da su podaci pohranjeni na serverima Ministarstva i da su projektanti mogli njima pristupiti. Ovi iz HŽ-a nisu ni znali da im je zgrada 3D skenirana, a HAZU da su znali, ali im niste dali. Onda je dva puta plaćeno isto, zanima me zašto”, kazala je.

Zaključila je da se ne smiju dati impresionirati filmićima i brojem podataka. “Utrošeno je jako puno novaca, a postoji puno putanja i jako puno sumnji”, kazala je i podsjetila da u današnjem izvješću stoji da postoji dokument s objedinjenim podacima, pa zamolila da se to objavi kako bi se sva pitanja otklonila. Ocijenila je da je tu puno sivih stvari koje se ničime ne mogu objasniti.

Putica branila postupanje ministrice

Zastupnica Sanja Putica zahvalila je ministrici na predstavljanju pa podsjetila da je “Ministarstvo povuklo najviše sredstava za obnovu” i preuzelo na sebe odgovornost za “hitno djelovanje da bi obnova počela”. Tvrdila je i da su na sceni dvostruki kriteriji pa dodala da se govori kako je obnova spora, a da u isto vrijeme ne odgovara ni kad se poduzimaju hitne mjere. Zaključila je da je oporbi u interesu samo skupiti političke bodove, dok je ministrica imala pravo na ovakva postupanja.

Marijana Puljak joj je rekla da hitnost nikom ovdje nije problem i da je to situacija zahtijevala. No, naglasila je da je problem to što ni dvije godine nakon skeniranja nemamo cjelovite podatke. Ostojić je Putici kazao da žurnost nije sporna. “Svi hoćemo brojke, ništa drugo. Temeljita je sumnja, zdrav razum je jednostavan, rastu kvadrati, pada cijena eura i gotovo. Čudim se osobama koje imaju iskustva da su išli u dobroj volji, čak u nepažnji Ministarstva, što je dovelo do toga da se propituju brojke. Inače ne radimo dobar posao, ni mi, a ni mediji. Iznenađen sam kolegicom Puticom da politizira tamo gdje ne treba”, kazao je.

Putica mu je kazala da bi trebao pročitati podatke da je Ministarstvo prosječno platilo 20,57 kuna plus PDV. “Ima li išta konkretnije od toga, vidite u materijalima”, kazala je. Glasovac je Putici kazala da ovlast ministrice nije sporna. Problem nastaje kad se snimke naručuju dva puta, kad se angažiraju podizvođači i da se stvari plaćaju duplo. “Ako je toga bilo, nije dobro”, rekao je. Opet se javio Ostojić. “Afera Geodezija, kolegice Putica, je sramota Hrvatske. Sramota akademske zajednice, ne samo krađa nego i nivo korespondencije. Nepismena, primitivna, to je neobranjivo. Bolje da se niste javili. Što se tiče brojki, kolegice, brojke su se mijenjale. Ja ministrici vjerujem, pitanje je hoće li EPPO, OLAF i neki drugi”, kazao je.

Obuljen Koržinek odgovara na pitanja

Ministrica je počela odgovarati na pitanja. Prvo zastupniku Bakiću o izvještajima. “Mogu reći da postoji prvi, drugi, treći, četvrti izvještaj. Kad smo mi podvukli crtu i iskontrolirali sve izvještaje, počeli su se voditi izvidi na Geodeziji. Naravno da bi mi bilo jako drago da možemo dati sve podatke, ali smo obvezani s obzirom da oni provode istragu i izvide. Svaki put kad smo dostavljali podatke smo upozoreni da ne smijemo o tome javno. Postoje izvještaji koji su zbirni. Obvezani smo da dio dokumentacije ne možemo dati javno, ali smo derivirali ono što smo mogli”, kazala je.

Govorila je o zgradama HŽ-a i HAZU. “Konkretno za HŽ, što je snimljeno? Sjeverno pročelje središnje zgrade s kipovima, ornamentima i balustradom, 5. svibnja. Mi nismo snimili cijelu zgradu. Zašto smo išli snimati ovako? Vjerojatno, pretpostavljam, dolazi poziv iz Gradskog zavoda, pretpostavljam, treba vidjeti hitno smiju li se puštati ljudi kroz ulaze. Tako je to otprilike funkcioniralo, zove se Geodetski, oni snimaju, jer ako se balustrada mora demontirati, netko mora imati dokumentaciju kako će je restaurirati. Imamo različite segmente, negdje je snimljena cijela zgrada negdje ne”, kazala je.

‘Mi nigdje te parkete nismo snimali’

“Kada se kaže da netko nije znao za dokumentaciju… mi smo svi dnevno bili u kontaktu. Gradski zavod izdaje posebne uvjete. U njima vi za svaku zgradu kažete koju dokumentaciju imate, a koju ne. Muzej arhitekture, nadam se da neću prijeći granicu, iz prepiske koju imamo i koju sam najavila da ću dati, sutradan nam je zatražena dokumentacija s upozorenjem da je dalje ne smijemo davati zbog izvida. U tom slučaju se odgovorna osoba za HAZU zahvaljuje, jer je zgrada snimljena i piše da bi voljela znati što slijedi. Mimo toga, kad kažete da smo eventualno platili isto, kad je za dokumentaciju rađen projekt, rečeno je sljedeće, uvid u dokumentaciju: građevine su pregledane, od investitora preuzete snimke postojećeg stanja te su korištene za izradu novog snimka”, kazala je.

“Dakle, legitimno je, nekad se snimka koristi, nekad ne, ali za nas je primarno bilo izraditi dokumentaciju. Da ne kažem da se u tom dokumentu kasnije kaže ‘intarzijski parket se snima 3D tehnikama’. Mi nigdje te parkete nismo snimali. Treba ući u strukturu svake zgrade i ne može se paušalno tvrditi da se snimalo isto, da se snimalo duplo, a pogotovo se bez detaljne specifikacije ne mogu uspoređivati cijene”, kazala je.

‘Daš povjerenje akademskoj zajednici, a onda…’

Rekla je i da su sa stručnjacima mogli pristupiti cijeloj dokumentaciji i naglasila da je to samo njen dio. “To što je dekan angažirao tvrtku kojoj je prikriveni vlasnik, to što EPPO istražuje, to me u ovoj situaciji najviše potreslo. Daš povjerenje akademskoj zajednici i ovako nešto se otkrije. Ja ću vas podsjetiti, ja sam naslijedila ministarstvo u kojemu je prethodnica podizala gotovinu službenom karticom. Pa nije ministar financija kriv što je uplatio sredstva Ministarstvu kulture, nego onaj tko je radio to”, kazala je.

Osvrnula se na tvrdnje da je izvještaj sravnjen dvije godine nakon snimanja, podsjetivši da je prošlog ljeta bio rok za iskorištavanje sredstava na 293 projekta. “Kolege su subotama, nedjeljama, u ponoć, verificirali ZNS-ove. Nama je tek nakon toga došlo na red da sistematiziramo izvješća. Mi nismo imali sektor za EU fondove, kolege nisu znale što je ZNS, a u tri godine su odradili ogroman posao. To je razlog zašto tek sad sistematiziramo izvještaje”, kazala je.

‘Daš povjerenje akademskoj zajednici, a onda…’

Govoreći o ostatku iz Fonda solidarnosti, rekla je da nije bilo revizije, nacionalne ni SAFU revizije. Sabini Glasovac koja je govorila o krađi je kazala: “Da, Geodetski je pod istragom. Mi smo platili isporučeno, po značajno nižoj cijeni od ponuđene, usporedivo s drugima. Nisam imala mehanizme nadzirati kako se novac na Geodetskom troši. Ako su odgovorni, to je predmeti istrage i za to će odgovarati. Ali, posao koji su odradili i što su nam isporučili, u stručnom smislu, je ono što smo tražili”, kazala je.

Osvrnula se i na zadnje napise da projektna dokumentacija nije služila za projektiranje. “Ova dokumentacija je korištena za četiri različite namjene. Popis šteta, hitne mjere, dokumentiranje progresivne štete i projektiranje. U nekim slučajevima je kumulativno korišteno za sve četiri potrebe, u nekima za jednu, u nekima za dvije”, kazala je.

Želi vjerovati da su stvari izvađene iz konteksta

Odgovarajući Ostojiću o računima, kazala je da će se obratiti, ovisno o zaključku Odbora. “Nama bi bilo u interesu cjelinu podataka dati javno jer vjerujem da bi cijela ova rasprava koja se vodi i podgrijava bila zaustavljena”, kazala je. Osvrnula se i na odnos prema medijima.

“Visoko cijenim rad kolega, možda sam malo emotivno reagirala, zasmetalo me, posebno u zadnjem slučaju. Upućeno nam je pitanje: Izvolite, mi ćemo za 15 minuta ili sat vremena objaviti tekst. Mislim da to nije odnos, mi smo se trudili odgovarati, vi odgovorite na jedno pitanje, ali ako se ne razumije kontekst, vrlo lako se stvari mogu izvaditi iz konteksta i želim vjerovati da se to ovdje više puta dogodilo”, kazala je.

“Kao što sam rekla dan nakon zadnjeg članka koji je objavljen za vrijeme aktualnog prijepodneva, dobili smo ponovljeni upit, čime nam je onemogućeno da dostavimo dokumente koje sam dan ranije najavila da ćemo ih dostaviti. Naravno da nam je to u interesu”, rekla je.

‘Završni podatak je: 746.463 kvadrata’

Bakić je kazao kako je novi moment to da dio podataka nije objavljen zbog istrage. Još jednom je pitao je li Geodetski isporučio išta što nije pokriveno s prva tri izvješća. “U izlaganju se niste referirali na ključni podatak, a to je kvadratura koja varira”, kazao je. Ministrica je odgovorila kako neka izvješća ne može dati bez suglasnosti.

“Druga tema koju ste rekli, ovo izvješće glavnog konzervatora koji je objedinio sve podatke, sve mjesečne izvještaje, razdvojio ih, to su sad podaci koji jesu. Na ovome neće biti izmjena. Mi nismo fizički preuzeli knjige ili projekte, preuzimali su se terabajti podataka i naravno da ovisite o izvještaju onoga tko dostavlja”, kazala je. Rekla je da je moguće da su se izvođači vraćali na neke zgrade. “Završni podatak je koliko zgrada je snimljeno i kolika je njihova ukupna površina: 746.463”, kazala je.

Ostojić je kazao kako je dobro da je priznala da je bar na jedno pitanje medija neadekvatno odgovorila. Ocijenio je da je plastično objasnila rad oko zgrade Glavnog kolodvora. “Dobro je da ste napravili dobru ocjenu, danas bi zatražio i interim evaluaciju; ako ste čisti, to bih napravio na vašem mjestu”, kazao je.

Zaključak Marijane Puljak nije prošao

Puljak je predložila zaključak. “Obvezuje se Ministarstvo da dostavi objedinjeno izvješće i detaljnu tablicu, koja daje pregled svih zgrada koje su snimane, preciznih podatak o tome koji su dijelovi zgrada snimani, mapu, vrijeme skeniranja, površinu, ukupnu i prosječnu cijenu po kvadratu, kao i tko je podnio zahtjev za snimanjem. Obvezuje se ministarstvo dostaviti sva izvješća Geodetskog fakulteta po kojima su vršene isplate”, kazala je.

Zaključak nije usvojen, a Bedeković je predložila zaključak da je Odbor primio na znanje izvješće Ministarstva, kao i da će Odbor nastaviti pratiti sve aktivnosti rada na obnovi. Izvješće je usvojeno.