Obama nikad nije bio u genijalnim odnosima s Izraelom, a sada, na kraju mandata, sve je eskaliralo
Mali pregled odnosa Izraela i SAD-a nakon rezolucije Vijeća Sigurnosti
Odnosi SAD-a i Izraela danima su napeti. U svom posljednjem činu na polju vanjske politike, Obamina administracija propustila je uložiti veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se Izraelu brani izgradnju naselja na okupiranom palestinskom teritoriju.
Rezolucija 15-članog Vijeća izglasana je s 14 naprema nula, dok su SAD bile sudržane, usprkos pritisku budućeg predsjednika Donalda Trumpa. Reakcija službenog Tel Aviva bila je izrazito oštra. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prvo se sastao s veleposlanicima zemalja koje su glasale za rezoluciju, a zatim prekinuo diplomatske odnose s 12 zemalja. Donosimo sedam najvažnijih stvari o napetostima između Izraela i SAD-a i mogućim posljedicama.
1. Kerry upozorava da je ugroženo dvodržavno rješenje
Američki državni tajnik John Kerry jučer je u govoru u State Departmentu upozorio da je nakon nedavnih događaja ugroženo dvo-državno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. U govoru održanom samo nekoliko tjedana prije no što će administracija Baracka Obame predati vlast novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, Kerry je rekao kako Izrael neće “nikada imati istinski mir” s arapskim svijetom ako ne postigne dogovor temeljen na tome da Izraelci i Palestinci žive u svojim državama.
“Istina je da trendovi na terenu – nasilje, terorizam, provokacije, širenje nasilja i okupacija koja se čini vječnom, uništavaju nade za mir kod obje strane, te sve više cementiraju nepovratnu realnost jednodržavnosti koju većina ljudi ne želi”, rekao je Kerry.
2. Netanyahu žestoko odgovorio Kerryju
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kritizirao je “pristran” Kerryjev govor, optuživši ga ja je opsjednut pitanjem izraelskih naselja. “Kao i rezolucija Vijeća sigurnosti koju je državni tajnik istaknuo u UN-u, njegov govor je bio uperen protiv Izraela”, izjavio je Netanyahu, prema priopćenju njegovog ureda. “Tijekom jednog sata on je opsesivno govorio o naseljima i samo je spomenuo korijen sukoba, to jest palestinsko protivljenje židovskoj državi, bez obzira u kojim granicama”.
3. Ipak odgođeno glasanje o izgradnji izraelskih domova u istočnom Jeruzalemu
Unatoč žestokom odgovoru na rezoluciju UN-a, gradske vlasti Jeruzalema ipak su otkazale glasanje o izdavanju dozvola za izgradnju gotovo 500 domova za Izraelce u istočnom Jeruzalemu, rekao je jedan gradski dužnosnik. Hanan Rubin, član gradskog odbora za planiranje i stanovanje, rekao je da je otkazivanje zatražio premijer Benjamin Netanyahu. Rubin je objasnio da je odluka donesena kako bi se izbjeglo pogoršanje odnosa s američkom administracijom.
4. Napušta li Izrael dvodržavno rješenje?
Dvodržavno rješenje nemoguće je nastavi li Izrael s naseljavanjem palestinskih područja. Netanyahu je nedavno izjavio da je njegova vlada predanija izgradnji naselja nego ijedna druga u povijesti Izraela, a Naftali Bennet, jedan od njegovih koalicijskih partnera jednom je prilikom izjavio da je “era dvodržavnog rješenja gotova”, piše New York Times.
Kerry je u svom govoru upozorio da napuštanjem dvodržavnog rješenja Izraelu ostaje izbor između židovske države i demokracije. Ukoliko anektira Zapadnu obalu i pojas Gaze, Izrael će postati država s većinski muslimanskim stanovništvom. Daju li palestincima puna građanska prava, izgubit će židovsku državu. Uskrate li prava, izgubit će demokratski poredak. No, izraelska desnica mašta o drugačijem scenariju u kojem bi Egipat preuzeo kontrolu nad pojasom Gaze, a Izrael zadržao veći dio Zapadne obale, prebacio veći dio palestinskog stanovništva u Jordan i zadržao Jeruzalem u potpunosti pod svojom kontrolom.
5. Zašto je Obama išao protiv saveznika?
Foreign policy piše da je Obama trebao zauzeti još oštriji stav prema Izraelu po pitanju gradnje naselja na okupiranom palestinskom teritoriju. Politika izgradnje naselja dugoročno je loša za Izrael, a Amerika, ako je istinska prijateljica izraela, takvu politiku ne bi smjela podržavati.
Naselja predstavljaju rizik za Izrael, podrivaju njegovu legitimnost i oslabljuju međunarodnu podršku, čak i među onima koji bi ga u suprotnom podržavali. FP piše da je nemoguće istovremeno proklamirati ideale pravde, vladavine prava i nepovredivost prava čovjeka i istovremeno podržavati Izraelsku politiku naseljavanja okupiranog teritorija.
6. Kakvu će politiku voditi Trump?
Po svemu sudeći, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump trebao bi voditi politiku bližu izraelskoj desnici. Kao prvo, obećao je veleposlanstvo preseliti u Jeruzalem, iako zbog jednoglasnog internacionalnog konsenzusa vezanog uz posebni status tog grada, niti jedno veleposlanstvo u Izraelu nije smješteno u Jeruzalemu, i gotovo sva se nalaze u Tel Avivu.
Još važnije, njegov kandidat za veleposlanika, odvjetnik David Friedman, ima dugu povijest ekstremnih izjava vezanih uz izraelsko-palestinski sukob. Friedman snažno podržava agresivno zadržavanje teritorija i kategorično se protivi soluciji dvije države, iako, kao i većina takvih zagovaratelja, vrlo brižno izbjegava izreći koja bi to vrsta političkog rješenja bila prikladna.
7. Ovo nije prva kriza
Iako su Sjedinjene Države tradicionalni saveznik Izraela i često ga štite u međunarodnim krugovima, ovo nije prva kriza između dvije zemlje. Godine 1975. sukobili su se oko Izraelskog povlačenja sa Sinaja, 1985. oko slučaja izraelskog špijuniranja u Aferi Pollard, a trzavice su postojale i za administracije starijeg Busha.
Obamina administracija nikada nije imala posebno produktivan odnos s Izraelom. Izrael je još 2010. izazivao spor kada je usred posjeta američkog potpredsjednika Joea Bidena dao dozvolu za izgradnju 1600 stanova u ultra-ortodoksnom naselju u istočnom Jeruzalemu. Neuspjeh nove američke mirovne inicijative u travnju 2014. dodatno otežao odnose, obilježene nesimpatijama između Netanyahua i Obame, koji su se pogoršali u travnju prošle godine nakon Netanyahuovog govora o Iranu pred američkim Kongresom.