Otkrivamo: Ova gospođa šefica je tijela koje kontrolira kvalitetu hrvatskih fakseva. I tvrdi da je Mihanovićev doktorski studij super
Istražujemo loš sustav: Kvalitetu studija na kojem je doktorirao Mihanović branila šefica važnog neovisnog tijela, u isto vrijeme prorektorica osječkog sveučilišta
Na čelu ključnog tijela koje daje finalnu preporuku resornom ministru za zeleno svjetlo daljnjem radu nekog studija ili fakulteta nakon ocjene kvalitete sjedi Sonja Vila, prorektorica Sveučilišta u Osijeku. U slučaju ocjene kvalitete osječkog doktorskog studija Management, Vila je kao predsjednica Akreditacijskog savjeta žustro argumentirala Ministarstvu zašto je studij zadovoljio sve kriterije nakon procjene kvalitete i zašto mu treba dati potvrdu da dalje radi
Doktorat splitskog HDZ-ovca Vice Mihanovića koji se, usprkos ozbiljnim nedostacima, može samo malo popraviti, opravdano je skrenuo pozornost na Ekonomski fakultet u Osijeku, odnosno na doktorski studij Management na kojem je taj doktorat stečen. Taj se studij sada revidira i dekan Boris Crnković je uveo moratorij na stjecanje doktorata, no u nekoliko smo navrata objašnjavali kako je državna Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), zadužena za ocjenjivanje kvalitete visokih učilišta, upitno kvalitetnim procjenjivala i sam doktorski studij i cijeli osječki fakultet.
Sada otvaramo pitanje loše posloženog sustava koji utvrđuje kvalitetu studija i koji ostavlja prostora za sumnju u ozbiljan sukob interesa. Konkretno, na čelu Akreditacijskog savjeta – ključnog tijela AZVO koje daje finalnu preporuku resornom ministru za zeleno svjetlo daljnjem radu nekog studija ili fakulteta nakon ocjene kvalitete – sjedi Sonja Vila, prorektorica Sveučilišta u Osijeku. U slučaju vrednovanja kvalitete osječkog doktorskog studija Management, Vila je kao predsjednica Akreditacijskog savjeta žustro argumentirala Ministarstvu zašto je studij zadovoljio sve kriterije nakon procjene kvalitete i zašto mu treba dati potvrdu da dalje radi.
Osim Vile, u tom važnom tijelu – na prijedlog Hrvatske gospodarske komore – sjedi i Ivan Miloloža, danas prodekan osječkog Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo. Drugim riječima, u Akreditacijskom savjetu – ključnom tijelu procjene kvalitete hrvatskih visokih učilišta – sjede ljudi koji su na upravljačkim pozicijama na sveučilištima i fakultetima. Ministarstvo Radovana Fuchsa za Telegram kaže kako sastav Akreditacijskog savjeta mora biti “izvan utjecaja tijela koja upravljaju sveučilištima, fakultetima” i kako njegovi članovi ne bi smjeli biti ni rektori ni prorektori ni dekani ni prodekani.
Preispitivanje problematičnog doktorskog studija
Tijekom 2017. godine, doktorski studij Management prošao je proces procjene kvalitete (tzv. reakreditacija) u kojem su mu utvrđeni brojni nedostaci. Studij je potom, na prijedlog Akreditacijskog savjeta Agencije, dobio rok od dvije godine da te nedostatke ukloni. U siječnju 2020. osječki Ekonomski fakultet javlja se Agenciji s dokazima o ispunjavanju preporuka za uklanjanje nedostataka. Na tom tragu, Agencija – uz preporuku Akreditacijskog savjeta – tadašnjoj resornoj ministrici Blaženki Divjak preporučuje da izda potvrdu o ispunjavanju uvjeta problematičnom doktorskom studiju.
Priča se ovdje malčice zakomplicirala. Tadašnja državna tajnica Branka Ramljak nije odmah pristala na izdavanje tražene potvrde, već je od Agencije tražila obrazloženje. Iz javno dostupnih dokumenata, vidi se da je tražila da joj se argumentira kako je osječki doktorski studij u dvije godine uspio otkloniti baš sve kompleksne nedostatke utvrđene tijekom reakreditacije 2017. Državnoj tajnici Ramljak uskoro stiže obrazloženje, a vlastoručno ga potpisuje Sonja Vila, predsjednica Akreditacijskog savjeta.
Kako je Vila otpisala državnoj tajnici Blaženke Divjak
Gospođa Vila u odgovoru državnoj tajnici objašnjava kako je Ekonomski fakultet u Osijeku dostavio “iscrpne dokaze i očitovanja o svemu učinjenom” pa je temeljem toga Akreditacijski savjet smatrao da su mu “poznate sve činjenice koje su važne za donošenje odluke”. Usput dodaje kako nisu išli u dodatno, kompleksnije preispitivanje otklanjanja nedostataka (aktivaciju stručnog povjerenstva) jer se time, navela je, značajno produžuje cijeli zahtjevan postupak, jer on iziskuje dodatna financijska sredstva i jer bi se njime stvorila “atmosfera nepovjerenja i nerazumijevanja koja donosi štetu cjelokupnom sustavu kulture kvalitete uspostavljenom u području visokog obrazovanja”.
Dalje tvrdi kako je Ekonomski fakultet u Osijeku dostavio dokaze o “otklanjanju nedostataka koji su utvrđeni u postupku reakreditacije”. Na tom su temelju, nastavlja, u Akreditacijskom savjetu donijeli mišljenje o ispunjavanju uvjeta “u onoj mjeri i u onom opsegu koja je dostatna za donošenje mišljenja o izdavanju potvrde o ispunjavanju uvjeta”. S obzirom na to sve to, Vila otpisuje Ramljak kako Akreditacijski savjet “ostaje pri svojim mišljenjima koje je donio”.
U finalu dopisa, državnoj tajnici Ramljak više-manje očitava bukvicu. Navodi kako Akreditacijski savjet “vrlo ozbiljno pristupa svakom predmetu” i kako su dodatna preispitivanja njihovih odluka od strane Ministarstva postala “nažalost, više praksa nego iznimka”. Zaključuje kako takvo preispitivanje njihovih odluka “dodatno produžuje proces, otežava i usporava rad Akreditacijskog savjeta te stvara atmosferu nepovjerenja”. Ubrzo nakon ovog obrazloženja, državna tajnica Ramljak izdaje Ekonomskom fakultetu u Osijeku potvrdu o ispunjavanju traženih uvjeta na doktorskom studiju Managementa.
I uz kodeks ponašanja, otvoren prostor sumnji u sukob interesa
Iako Vilin Akreditacijski savjet ima svoj kodeks ponašanja koji propisuje izbjegavanje sukoba interesa (konkretno, izuzimanje člana ako je predmet vrednovanja njegova matična ustanova), situacija kakvu smo opisali gore opravdano otvara to pitanje, kao i pitanje sastava ključnog tijela za kvalitetu hrvatskog visokoobrazovnog sustava. Osim dvostruke uloge Sonje Vile, zanimljiv je i slučaj člana Akreditacijskog savjeta Ivana Milolože.
On je u to tijelo svojevremeno ušao kao predstavnik gospodarstva, na prijedlog HGK. U međuvremenu je 2015. doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a od 2018. je prodekan za međuinstitucijsku suradnju i razvoj osječkog Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo. Drugim riječima, u Akreditacijskom savjetu sjede čelni ljudi sveučilišta i fakulteta koji će, kad-tad, biti predmetom njihove neovisne (pr)ocjene.
Ministarstvo tvrdi da sustav ne valja
Da takav sustav jednostavno ne valja, potvrđuju za Telegram iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ističu kako je bitno osigurati neovisnost i nepristranost Akreditacijskog savjeta Agencije koji ima “značajne ovlasti u svim postupcima osiguravanja kvalitete”. Vrlo konkretno, kažu kako sastav tog tijela mora biti izvan utjecaja tijela koja upravljaju sveučilištima, fakultetima, veleučilištima i znanstvenim institutima.
“Članovi Akreditacijskog savjeta ne bi smjeli biti rektori, prorektori, dekani i prodekani, ravnatelji instituta”, kažu iz Fuchsovog ministarstva i dodaju kako niti jedan član Akreditacijskog savjeta ne bi smio biti više od dva mandata u Akreditacijskom savjetu. Ovdje valja istaknuti kako je Sonja Vila u Akreditacijskom savjetu – prvo kao članica, potom kao njegova predsjednica – neprekidno od 2009. godine.
Novim zakonom pokušat će ispraviti ove probleme
Ministarstvo za Telegram ističe i kako se ustrojstvo, sastav, mandat, djelokrug i način rada Akreditacijskog savjeta trenutno uređuju Statutom Agencije, no smatraju da bi sve to bilo puno bolje urediti Zakonom o osiguravanju kvalitete. Zato će, zaključuju, sve navedeno biti raspisano u prijedlogu novog Zakona koji je na rasporedu za donošenje tijekom ove godine. To su, kažu, “temeljni preduvjeti za osiguravanje objektivne i nepristrane ocjene i procjene, kako kvalitete naših fakulteta i sveučilišta, tako i kvalitete studijskih programa koje slušaju naši studenti”.
U konačnici, spomenimo još jedan kuriozitet. Kako je Telegram već pisao, na sjednici Senata osječkog sveučilišta u prosincu 2021., kada je usvojeno da se Mihanovićev doktorat malo popravi, tu je odluku Senatu obrazložila upravo prorektorica Vila. Predsjednica Akreditacijskog savjeta, ključnog tijela koje brine o kvaliteti visokog obrazovanja, obrazlagala je nezapamćenu odluku koja naočigled srozava i ugled i kvalitetu hrvatskog visokoobrazovnog prostora.