Premijer je s Istanbulskom krenuo u rat s radikalima. Hoće li im popustiti oko Obiteljskog i kurikularne?
Izdvojili smo tri ključne krize vladajuće većine
Tek nakon što je završio, ili je barem uvelike zamrznut bratoubilački rat u vladajućoj većini, HDZ-u i desnici oko Istanbulske konvencije, otvorena su dva nova fronta u kojima su krenuli sukobi među vladajućima. Prvo je sredinom tjedna HNS počeo razmjerno otvoreno negodovati oko potencijalnog izbora novog šefa Ekspertne radne skupine za kurikularnu Matka Glunčića, da bi se u petak pobunili oko navodnog novog Nacrta obiteljskog zakona.
Taj je zakon premijer Andrej Plenković već jednom zaustavio kada je u rujnu prošle godine javno prekorio ministricu Nadu Murganić i natjerao je da povuče prijedlog zakona nekoliko sati nakon što je pušten u javnu raspravu. O novom se Nacrtu premijer zasad nije očitovao, ali dogodilo se nešto što donekle podsjeća na ovaj primjer – nakon što je Jutarnji objavio dijelove navodnog zakona, Murganić je otprilike kazala kako nema pojma o čemu oni pričaju i kako to nije njihov zakon.
Mediji i tabloidi posljednjih dana idu toliko daleko pa pišu i pričaju i o raspadu vladajuće većine i izlasku HNS-a iz koalicije. Nejasno je, međutim, kakvu bi perspektivu imala stranka Ivana Vrdoljaka u slučaju da se to stvarno i dogodi. Sam Vrdoljak nakon večernjeg višesatnog sastanka s Plenkovićem u petak, na kojem se između ostalog razgovaralo i o kurikularnoj reformi, kaže kako je koalicija stabilna, a atmosfera odlična. Činjenica je, međutim, kako tri recentna primjera koja donosimo svjedoče da odnosi u vladajućoj koaliciji nisu idilični.
Obiteljski zakon
Jutarnji list je u petak objavio kako je HDZ koalicijskim partnerima ovih dana uputio novi Nacrt prijedloga obiteljskog zakona prema kojem izvanbračne zajednice nisu u potpunosti izjednačene s bračnima, a roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura “odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.”
Protiv toga se, par sati nakon objave, pobunio HNS – kazali su kako nisu dobili konačni i usuglašeni prijedlog tog Zakona te kako se protive obrazovanju djeteta u skladu s vjerskim opredjeljenjima roditelja. Na kraju je Ministarstvo obitelji u petak poslalo priopćenje u kojem kažu kako su objavljene informacije o Zakonu “nepotpune i velikim dijelom netočne” te kako im verzija zakona koja se pojavila u medijima “nije poznata”. Međutim, Dubravka Hrabar koja je u radnoj skupini radila na ovom Zakonu demantirala je ministricu i kazala kako se objavljene informacije poklapaju s tekstom koji su oni izradili.
Otvoren je tako još jedan front između vladajućeg HDZ-a i njihovog ključnog koalicijskog partnera HNS-a. Posljednji je put, u rujnu prošle godine, nacrt Obiteljskog zakona povučen nakon manje od 24 sata, a premijer je tada uputio javni prijekor ministrici Nadi Murganić kazavši joj kako više neće moći tako i kako se moraju puno kvalitetnije koordinirati na razini Vlade.
Kurikularna reforma
Obiteljski je zakon zapravo samo nastavak fronta HDZ-a i HNS-a otvorenog oko kurikularne reforme. Prošlog je tjedna, naime, Posebno povjerenstvo na čelu s premijerom satima vijećalo, da bi na kraju kazali kako ipak ne mogu izabrati članove i voditelje Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme.
Zapelo je, prema neslužbenim informacijama, na izboru Matka Glunčića kojeg konzervativniji dio Vlade i javnosti, a navodno i sam premijer, žele vidjeti na čelu jednog od ključnih tijela o kojem će ovisiti reforma obrazovanja. Nakon sastanka sa šefom HNS-a Vrdoljakom, premijer je poručio kako provedba kurikularne “nije tema oko koje bi se trebalo preglasavati”. Naime, prema neslužbenim informacijama Plenković je na sjednici Posebnog povjerenstva mogao staviti Glunčićev izbor na glasanje i on bi prošao, ali to na kraju nije napravio
HNS ne želi Glunčića, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak javno je i jasno poručivala kako Glunčić neće biti na čelu Ekspertne. Državnog tajnika Glunčića u HNS-u vide kao osobu koja za cilj ima zaustaviti reformu, no premijer Plenković mu je navodno sklon, premda to ne želi javno izreći.
Istanbulska konvencija
Uz protivljenje dijela HDZ-a, Katoličke crkve, Hrasta i konzervativne NGO scene, premijer Plenković zasad suvereno vlada operacijom Istanbulska. Konvencija za zaštitu žena tako je usvojena na Vladi, velika je većina ministara tom prilikom izrecitirala zašto je podržava, a čeka se i još formalna potvrda u Saboru, što, s obzirom da Konvenciju podržava i oporba, neće biti problem.
Premijer Plenković je upravo na Istanbulskoj konvenciji krenuo u sukob sa stranačkom desnicom koji je dugo odgađao. Za sada mu, kako se čini, ide dosta dobro. No, činjenica je kako su nakon Istanbulske otvorena, odnosno aktualizirana pitanja kurikularne reforme i Obiteljskog zakona u kojima je premijer, barem kako se zasad čini, bliži konzervativnijoj strani.
Sudeći po njegovom dosadašnjem mandatu, nikoga ne bi previše začudilo da se premijer i u najnovijim krizama voditi modelom reciprociteta. Premijer je s Istanbulskom išao direktno protiv svojeg desnog krila stranke, a hoće li se sada pokušati s njima konačno obračunati i konsolidirati svoju vlast u stranci ili će ih, ipak, pokušati udobrovoljiti nekim ustupcima, trebamo još vidjeti.