Samo dan poslije, državna agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokrenula je nadzor nad radom tog fonda – upravo zbog načina donošenja odluke oko Fortenove. Nadzor je trajao punih godinu dana i završen je opomenom – sankcijom koja se izriče nakon što su uočene nepravilnosti u hodu otklonjene.
FT protiv AP-a
Pola godina nakon Plenkovićevog javnog napada, pukla je prava bruka. Financial Times je objavio eksplozivnu priču o tome kako je hrvatska Vlada pritiskala Allianz zbog odustajanja od ulaganja.
Najugledniji svjetski poslovni dnevnik je tvrdio kako su predstavnici Vlade lobirali u njemačkoj središnjici Allianza pokušavajući isposlovati promjenu odluke, a u isto vrijeme je vlast u Zagrebu prijetila AZ fondu nadzorom Hanfe. Lobiranja i prijetnje su, tvrdio je Financial Times, toliko uznemirile njemačku tvrtku da je o svemu obavijestila i njemačku saveznu Vladu. Plenković je sve skupa nazvao “fantastikom” i “smiješnim tezama”, ne trudeći se previše oko argumentacije.
Stvaranje poslušnijeg fonda
Godinu dana kasnije, naravno, savršeno nepovezano sa svim što se događalo oko mirovinskih fondova i Fortenove, Vlada predlaže mini mirovinsku reformu. Njen rezultat – obavezni mirovinski fondovi dužni su pet posto svoje imovine ulagati u novi, alternativni investicijski fond s garancijom države. Koji bi težio cca milijardu kuna (prikupljenih iz mirovinske štednje građana) i ulagao uglavnom u hrvatsko gospodarstvo.
Zli jezici će, dakako, ovdje zaključiti kako je, godinu dana kasnije, epilog cijele priče s neposluhom postojećih fondova završen tako da je Plenković sebi kreirao poseban investicijski fond, na čelo kojeg će Vlada jamačno postaviti nekog od HDZ-a posve neovisnog stručnjaka. Kako to, uostalom, radi i u svim ostalim javnim tvrtkama.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Spaljena zemlja demokracije
Sjetit će se cinici i svih čudesnih manevara koje je isti taj Plenković dosad poduzimao oko Agrokora i Fortenove. Od grupe Borg, preko ozbiljnog razvaljivanja domaće demokracije dolaskom na vlast uz pomoć poslijeizborne kupovine oporbenih stranaka i zastupnika, uništavanja neovisnih institucija poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ili Državnog odvjetništva, pa do faktičkog ukidanja mogućnosti da Sabor osniva istražna povjerenstava.
Od svih tih demokratskih trica, tumačit će neki, Plenković je, kako bi se odradila pretvorba Agrokora, napravio spaljenu zemlju. Što je onda u kontekstu cijele priče formiranje fonda kakvog nema nigdje na svijetu, kako bi se spriječila slična iznenađenja koja su toliko razljutila premijera krajem prošle godine?
Hrvatska kao svjetski predvodnik
Naravno, sve to su samo zlonamjerna naklapanja. Jedini interes države je, kako je rekao danas u Saboru državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, osiguravanje viših mirovina budućim umirovljenicima. I što ima veze ako takvog, alternativnog fonda s garancijom države nema nigdje drugdje na svijetu? “Ako nema drugih država koje to imaju, možda će nakon ovih zakonskih izmjena osnovati takav fond”, kazao je Vidiš. Ukratko, svjetsko, a naše.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Briga države o hrvatskim umirovljenicima mogla bi uskoro postati svijetli primjer koji će slijediti druge zemlje svijeta. Ili to, ili nekome treba milijarda kuna iz naših mirovina da ih ulaže gdje hoće mimo dosadnih zanovijetanja postojećih mirovinskih fondova.
Vlada upravo izvodi nevjerojatni luping s mirovinskim fondovima. Natjerat će ih da ulažu u ‘hrvatsko gospodarstvo’
Lani su ga mirovinski fondovi naljutili jer nisu htjeli uložiti u Fortenovu. Plenković sad stvara novi fond, njihovim novcem
Zli jezici će, dakako, zaključiti kako je godinu dana kasnije epilog cijele priče s neposluhom postojećih fondova završen tako da je Plenković sebi kreirao poseban investicijski fond, na čelo kojeg će Vlada jamačno postaviti nekog od HDZ-a posve neovisnog stručnjaka. Kako to, uostalom, radi i u svim ostalim javnim tvrtkama
Andrej Plenković je bio baš ljut. U “sudačkoj nadoknadi” propala je pažljivo koordinirana akcija po kojoj su obvezni mirovinski fondovi trebali za 500 milijuna eura kupiti udio Sberbanka u Fortenovi. “Moramo saznati zašto je netko, de facto, abortirao operaciju dva dana prije isteka roka. Iz razloga koji nisu do Vlade, jedan od mirovinskih fondova je iz nama nepoznatih razloga odustao”, udarao je Plenković, ciljajući na AZ fond koji je bio taj koji je u posljednji trenutak povukao suglasnost za operaciju Fortenova.
Samo dan poslije, državna agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokrenula je nadzor nad radom tog fonda – upravo zbog načina donošenja odluke oko Fortenove. Nadzor je trajao punih godinu dana i završen je opomenom – sankcijom koja se izriče nakon što su uočene nepravilnosti u hodu otklonjene.
FT protiv AP-a
Pola godina nakon Plenkovićevog javnog napada, pukla je prava bruka. Financial Times je objavio eksplozivnu priču o tome kako je hrvatska Vlada pritiskala Allianz zbog odustajanja od ulaganja.
Najugledniji svjetski poslovni dnevnik je tvrdio kako su predstavnici Vlade lobirali u njemačkoj središnjici Allianza pokušavajući isposlovati promjenu odluke, a u isto vrijeme je vlast u Zagrebu prijetila AZ fondu nadzorom Hanfe. Lobiranja i prijetnje su, tvrdio je Financial Times, toliko uznemirile njemačku tvrtku da je o svemu obavijestila i njemačku saveznu Vladu. Plenković je sve skupa nazvao “fantastikom” i “smiješnim tezama”, ne trudeći se previše oko argumentacije.
Stvaranje poslušnijeg fonda
Godinu dana kasnije, naravno, savršeno nepovezano sa svim što se događalo oko mirovinskih fondova i Fortenove, Vlada predlaže mini mirovinsku reformu. Njen rezultat – obavezni mirovinski fondovi dužni su pet posto svoje imovine ulagati u novi, alternativni investicijski fond s garancijom države. Koji bi težio cca milijardu kuna (prikupljenih iz mirovinske štednje građana) i ulagao uglavnom u hrvatsko gospodarstvo.
Zli jezici će, dakako, ovdje zaključiti kako je, godinu dana kasnije, epilog cijele priče s neposluhom postojećih fondova završen tako da je Plenković sebi kreirao poseban investicijski fond, na čelo kojeg će Vlada jamačno postaviti nekog od HDZ-a posve neovisnog stručnjaka. Kako to, uostalom, radi i u svim ostalim javnim tvrtkama.
Spaljena zemlja demokracije
Sjetit će se cinici i svih čudesnih manevara koje je isti taj Plenković dosad poduzimao oko Agrokora i Fortenove. Od grupe Borg, preko ozbiljnog razvaljivanja domaće demokracije dolaskom na vlast uz pomoć poslijeizborne kupovine oporbenih stranaka i zastupnika, uništavanja neovisnih institucija poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ili Državnog odvjetništva, pa do faktičkog ukidanja mogućnosti da Sabor osniva istražna povjerenstava.
Od svih tih demokratskih trica, tumačit će neki, Plenković je, kako bi se odradila pretvorba Agrokora, napravio spaljenu zemlju. Što je onda u kontekstu cijele priče formiranje fonda kakvog nema nigdje na svijetu, kako bi se spriječila slična iznenađenja koja su toliko razljutila premijera krajem prošle godine?
Hrvatska kao svjetski predvodnik
Naravno, sve to su samo zlonamjerna naklapanja. Jedini interes države je, kako je rekao danas u Saboru državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, osiguravanje viših mirovina budućim umirovljenicima. I što ima veze ako takvog, alternativnog fonda s garancijom države nema nigdje drugdje na svijetu? “Ako nema drugih država koje to imaju, možda će nakon ovih zakonskih izmjena osnovati takav fond”, kazao je Vidiš. Ukratko, svjetsko, a naše.
Briga države o hrvatskim umirovljenicima mogla bi uskoro postati svijetli primjer koji će slijediti druge zemlje svijeta. Ili to, ili nekome treba milijarda kuna iz naših mirovina da ih ulaže gdje hoće mimo dosadnih zanovijetanja postojećih mirovinskih fondova.