Za vikend na Telegramu donosimo 9 naših većih priča koje ste možda propustili, a mogle bi vas zanimati

Nakon afera s kojima se već povezuje ministra obrazovanja Pavu Barišića, naš donosimo komentar našeg kolumnista koji piše kako ni u jednom resoru nismo imali toliko irelevantnih ministara kao u znanosti i obrazovanju, što je prilično poražavajuće. Osim toga, Drago Hedl donosi priču o čovjeku s nizom uznemirujućih afera kojega je bivša ministrica Bernardica Juretić postavila da vodi osječki Centar za socijalnu skrb.

1. Margaretu, koju je Ljerka ostavila u rodilištu, usvojila je Ljilja. Sada sve tri, zajedno, pričaju za Telegram

Ljerka je bila s oženjenim muškarcem kad je ostala trudna, znala je da će je obitelj zbog bebe odbaciti. Rodila je u tajnosti, a potom je djevojčicu dala na posvojenje, nadajući se da će pronaći bolji dom od onog koji joj je ona, konobarica i čistačica, mogla pružiti. Ljilja i Živko dugo su pokušavali dobiti dijete, a onda su im javili da ih čeka jedna curica. Ta curica odlučila je jednog dana nazvati svoju biološku mamu.

2. Anka Mrak Taritaš dala nam je prilično otvoren intervju; o sebi privatno i zašto želi na čelo Zagreba

Jednog poslijepodneva prije nekoliko dana Boris Homovec dugo je razgovarao s bivšom ministricom i, možda, sljedećom gradonačelnicom Zagreba. Govorila je kako misli od Zagreba konačno napraviti smart city, svom odrastanju u dobrostojećoj bjelovarskoj obrtničkoj obitelji, odnosima s mužem i sinovima.

3. Sin mi ima bolest koju su teško otkrili; da nisu, imao bi užasne psihičke probleme. Ili ga ne bi bilo

Sandra Beneta, gospođa iz Zagreba, prije devet godina saznala je da njezin sin Jean (dobio je ime po Jeanu Renou) ima Wilsonovu bolest. Od tada je na iznimno striktnom režimu. Recimo, ne jede hranu koja u sebi sadrži bakar, a bakra ima u kruhu, krumpiru, mahunarkama, mesu i tako dalje. Njegovo taloženje u organizmu izaziva jezive komplikacije, poput depresije ili shizofrenije, često je letalno. Jeanova mama dugo je razgovarala s Telegramovom reporterkom koja donosi njezin detaljni dnevnik.

4. Kako se kod nas bira Vlada; Tonino Picula, recimo, od novinara je, a ne od Račana, čuo da će biti ministar

Sredinom siječnja 2000. godine, dok je javnost s nestrpljenjem očekivala da Ivica Račan, predsjednik SDP-a i vođa oporbene koalicije koja je 3. siječnja nanijela prvi izborni poraz HDZ-u, objavi sastav nove vlade, tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Bill Montgomery, telefonom se raspitivao: “Tko je to, Pakula ili Pikula?”

Na pitanje zašto ga to zanima odgovorio je: “Pozvao sam Račana na večeru, ali mi je javio da ne može doći. No, kazao je da će poslati novog ministra vanjskih poslova, Pakulu ili Pikulu, nisam dobro razumio kako se točno zove niti znam nešto o njemu.” Nastavak načina izbora ministara u hrvatskoj politiciji pročitajte u analizi našeg reportera Mladena Plešea.

5. Ni u jednom resoru nismo imali toliko irelevantnih ministara kao u znanosti i obrazovanju. I to je prilično strašno

Valja priznati da je Andrej Plenković izborom svojih ministara prilično uznemirio sve moguće, ionako heterogene pripadnike konzervativne revolucije, koja ga je dovela na vlast. Umjesto da konsolidira dosadašnje rezultate konzervativne revolucije, ili, da ih, barem ne dovodi u pitanje, gospodin Plenković sastavio je uz nužne kompromise, jednu prilično socijaldemokratsku Vladu, čime je, zapravo, potvrdio predizibornu tezu bivšeg predsjednika SDP-a, da sadašnji predsjednik HDZ-a zapravo pripada liberalnoj opciji hrvatske političke scene. Cijeli Telegramov komentar pročitajte ovdje.

6. Fižulić: zadnji potezi MOL-a samo su pritisak na novu Vladu. Hrvatskoj preostaje samo da natjera Mol na promjenu koncesijskih ugovora

Kada je prije desetak dana INA obavijestila hrvatsku javnost da je “probno prevezla 600 tona nafte željeznicom iz Graberja Ivaničkog u svoju riječku rafineriju” usprkos poplavi kritika, nitko nije postavio pitanje sigurnosnih rizika takvog transporta.

INA je svoj postupak lakonski objasnila razmatranjem alternativnih prijevoza domaće nafte kao da je prevozila krumpir i pšenicu, a ne lakozapaljivu tekućinu čiji je transport reguliran Zakonom o prijevozu opasnih tvari iz 2007. Sva recentna iskustva i učestale željezničke nesreće na sjevernoameričkom kontinentu traže od hrvatskih nadležnih tijela preispitivanje do sada donesenih propisa kojima je regulirano korištenje željezničkih pruga za prijevoz sirove nafte.

Budući da MOL odavno nema namjeru zadržati rafinerijsko poslovanje u Sisku postavlja se pitanje mjesta prerade domaće nafte izvađene iz panonskog podzemlja. Prema priopćenju INA-e prevezena količina sirove nafte u 12 vagona cisterni predstavlja jedan posto mjesečne domaće proizvodnje, što znači da teretna kompozicija od 40 vagona cisterni upućena svakog dana u Rijeku ili neku drugu rafineriju ukida i simboličku potrebu za sisačkom rafinerijom, piše, između ostalog, Telegramov kolumnist Goranko Fižulić o kontekstu nedavnog prijevoza nafte željeznicom.

7. Zašto u najavama nove demografske politike nitko ne spominje presudne uzroke masovne depopulacije

Kad se vozite autocestom između Splita i Zagreba i poželite se zaustaviti na nekoj od poznatih turističkih destinacija šibenske rivijere, primjerice u Vodicama, s ceste ćete izaći na izlazu Pirovac. Taj izlaz se nalazi točno u selu Čista Mala, koja je bila pretežno naseljena srpskim stanovništvom. S druge strane magistralnog puta nalazi se Čista Velika, naseljena pretežno hrvatskim stanovništvom.

Kao što možete pretpostavit, oba sela su zapaljena tijekom rata, s tim da je Čista Velika gotovo u potpunosti obnovljena, dok se u Čistu Malu tek djelomično vratio život i još uvijek je pretežno spaljena. Telegramov Dragan Markovina u svojoj se analizi pita zašto u najavama nove demografske politike nitko ne spominje presudne uzroke masovne depopulacije.

8. Zašto je Bernardica Juretić odabrala čovjeka s nizom uznemirujućih afera da vodi Centar za socijalnu skrb

”Ako je ovo novo lice transparentnog, otvorenog i poštenog HDZ-a o kojem je u kampanji govorio premijer Andrej Plenković, onda smo više nego razočarani. Za ravnatelja Centra za socijalnu skrb u Osijeku naturen nam je HDZ-ov Ivica Župan, čovjek uz kojeg se veže niz afera, pa i jedna sudska presuda, te nekoliko kaznenih prijava koje čuče u ladicama Državnog odvjetništva.

Doslovce, ta nam je osoba silom nametnuta i to samo zato što je njegova stranka, HDZ, odlučila uhljebiti ga po svaku cijenu” – kaže za Telegram jedna od šezdeset i dvoje potpisnika peticije upućene 7. listopada sad već bivšoj ministrici socijalne politike i mladih, Bernardici Juretić, zahtijevajući od nje da ne potvrdi Županov izbor, piše Telegramov Drago Hedl.

9. Markovina: Moram priznati da ne razumijem zašto lijevi komentatori pišu o Našem Hajduku bez ikakvog otklona

Pisati o projektu “Naš Hajduk” i istovremeno na bilo koji način egzistirati u Splitu, nije nimalo jednostavno. Iako se ovaj zaključak već na prvi pogled čini samorazumljiv, u nastavku teksta ćemo ga šire elaborirati. O čemu se radi? Kao što šira javnost zna, a o čemu je na Telegramu pisao kolega Aleksandar Holiga, proteklog su vikenda svečanim potpisivanjem ugovora na Pjaci, između tvrtke Tommy i udruge “Naš Hajduk”, članovi Hajduka postali vlasnici 25 posto dionica dioničkog društva, tj. vlasnici četvrtine kluba. Malu polemična raspravu Telegramovih kolumnista možete pročitati ovdje.