Zbog ignoriranja toksičnog otpada, državi prijete penali od 7560 eura dnevno. Donosimo pojedinosti tužbe pred Sudom EU
Zbog višegodišnjeg ignoriranja tzv. Crnog brda, država bi mogla u konačnici platiti visoke penale
U deset godina članstva u Europskoj uniji, samo se nekoliko puta dogodilo da Hrvatskoj prijete ozbiljne novčane sankcije jer nije na vrijeme ispunila svoje obaveze: zadnji put prije nepunih godinu dana kada je Europska komisija, zbog nesaniranog odlagališta otpada u Biljanama Donjim, Hrvatsku po drugi puta prijavila Sudu EU. Zbog višegodišnjeg ignoriranja tzv. Crnog brda, država bi mogla u konačnici platiti visoke penale.
Nakon što država godinama nije ispoštovala prvu presudu Suda EU iz 2019., Komisija je u veljači prošle godine reagirala. „Više od tri godine nakon presude Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake: neuklonjeni otpad i dalje stvara rizike za zdravlje i okoliš. Nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena”, upozorili su tada iz Bruxellesa, najavivši novu tužbu protiv Hrvatske.
Uobičajena praksa EU
U toj tužbi, potvrđuju sada i javno dostupni dokumenti, Komisija traži od Suda da Hrvatskoj odredi i financijske sankcije zbog višegodišnjeg nepostupanja po prvoj presudi: paušalni iznos od najmanje 392 tisuće eura, ali i novčanu kaznu u iznosu od 7560 eura dnevno, od dana kada bude donesena nova presuda pa do trenutka kada država konačno izvrši presudu iz 2019. godine.
Kako smo već ranije pisali, radi se o uobičajeno strogoj praksi Europske komisije, pogotovo kad su u pitanju odlagališta otpada. Italija je, recimo, plaćala višemilijunske kazne, a Grčkoj su dnevni penali iznosili i do 30 tisuća eura. Dnevne novčane kazne služe tome da prisile nacionalne vlasti da što prije poduzimaju potrebne korake – što brže riješe problem, manje će platiti.
Državna imovina ili otpad?
Ukupan iznos potencijalne kazne za Hrvatsku stoga nije moguće izračunati, jer će ovisiti o daljnjim koracima države. Nakon što je Komisija podnijela drugu tužbu, Vladini resori su se pokrenuli. Iako je riječ o otpadu – kojim se mora upravljati u skladu s odgovarajućim EU propisima – problematičnom lokacijom najprije se bavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Oko 140 tisuća tona oporabljene troske, odložene ni 50 metara od kuća, ministar Branko Bačić pokušao je prodati na međunarodnom natječaju. Procijenjena je njezina vrijednost i zaključeno da bi se za sporni materijal moglo dobiti oko 200 tisuća eura.
No, do roka za predaju ponuda, nitko se nije javio, pa se od tog plana moralo odustati. Dva mjeseca kasnije troska je iz državne imovine ponovno vraćena u status otpada i uvrštena kao “crna točka” sanacije u Vladin plan gospodarenja otpadom.
Kreće se u uklanjanje
Na sjednici u kolovozu Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da se pozabave ovim problemom. Ministarstvo je donijelo odluku o sanaciji, a Fond je zadužen za provedbu. Početkom ove godine Fond je, nakon nekoliko međukoraka, objavio javni natječaj za uklanjanje otpadne troske s lokacije tzv. Crnog brda te njezinu oporavu i/ili zbrinjavanje.
Procijenjena vrijednost nabave je 19,5 milijuna eura. Iz Fonda potvrđuju da su osigurali sredstva za sanaciju, koja će se isplaćivati tijekom ove i sljedeće godine, “sukladno dinamici radova, a prema stvarno izvršenim radovima”. Tijekom siječnja, kažu iz Fonda, planiraju objaviti i natječaj za nabavu usluge stručnog nadzora nad radovima.
(Ne)dovoljno brzi
Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova potvrđuju da Hrvatska dosad u ovom predmetu nije platila nikakvu novčanu kaznu. Napominju da je slučaj “trenutno u pisanoj fazi postupka”, a njegovo trajanje “ovisi o Sudu EU te o činjenici hoće li se i kada održati usmena rasprava u predmetu”. U ovom trenutku, dakle, nije moguće procijeniti kada bi Sud mogao donijeti pravorijek – ako do toga dođe.
U ranijim slučajevima, kada je zbog nepoštivanja europskih propisa prijavljena Sudu EU, Hrvatska je izbjegla plaćanje penala jer se ipak na vrijeme uspjela uskladiti, pa je Komisija povukla tužbe. Hoće li reakcija države i u ovom slučaju biti dovoljna i hoće li biti dovoljno brza, tek treba vidjeti.