HNB kaže da hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti i u ovoj godini. No, Eurostat o važnoj grani donosi zabrinjavajuće brojke
Temelj gospodarskog rasta ostaje isti kao i u protekloj godini
I u prvom tromjesečju ove godine, procjenjuje Hrvatska narodna banka (HNB), nastavio se rast domaćeg gospodarstva, čak je i ubrzao u odnosu na isti kvartal lani. Taj rast je i dalje temeljen na povećanju potrošnje, većem obujmu građevinskih radova i rastu uslužnih djelatnosti. Uz to se nastavlja pad industrijske proizvodnje.
Temelj gospodarskog rasta ostaje isti kao i u protekloj godini, s time da se još više pojačava važnost potrošnje i usluga, a smanjuje proizvodnja.
Sve više turista i ulaganja u zgrade
Na osnovu dosad dostupnih podataka, HNB u svom Biltenu procjenjuje da bi realni BDP u prvom tromjesečju mogao rasti za 1,3 posto u odnosu na zadnja tri mjeseca prošle godine. U odnosu na prvi kvartal, prema procjenama HNB-a, BDP ubrzava rast i veći je 4,6 posto.
Objašnjavaju iz HNB-a da mjesečni podaci za siječanj i veljaču upućuju na nastavak robusnog povećanja domaće potražnje. U HNB-u to povezuju s i dalje snažnom osobnom potrošnjom izazvanom povoljnim kretanjima na tržištu rada i rastom realnog raspoloživog dohotka kućanstava. Iako su zasad dostupni podaci samo za siječanj, oni govore o povećanju obujma građevinskih radova. Više se ulaže u zgrade, ali i ostale građevine koje se uglavnom povezuju s javnim sektorom.
U uslužnom sektoru bilježi se povećanje broja turista u prva tri mjeseca od čak 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a iz HNB-a napominju da su na takva kretanja djelovali i raniji uskrsni praznici u ovoj godini.
Industrija nastavlja s padom
No, kretanja u industriji su upravo suprotna. Nakon snažnog pada ostvarenog krajem prošle godine i stagnacije u siječnju, industrijska proizvodnja u veljači je ponovno znatno smanjena, pri čemu je taj pad bio široko rasprostranjen.
Središnja banka upozorava da bi to ujedno moglo upućivati na slabljenje robnog izvoza, nakon što je on donekle ojačao krajem prošle godine. Ukupno je u cijeloj prošloj godini vrijednost robnog izvoza pala za 6,65 posto u odnosu na 2022. godinu.
Eurostat je nedavno objavio podatke o kretanju industrijske proizvodnje u Europskoj uniji. Oni potvrđuju da je Hrvatska u veljači na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj, imala najveći pad proizvodnje u EU-u. Taj pad je u Hrvatskoj bio čak 4,6 posto. U odnosu na prošlogodišnju veljaču industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala je 5,6 posto.