Cijena nafte najviša u sedam godina, analitičari: 'Ovo je tek početak, slijedi rekordna inflacija'
Iz banke JP Morgan misle da će barel s 90 skočiti na 125 dolara
Nakon što se barel nafte u ponedjeljak prodavao i po 90,70 dolara, dosegnuvši tako najvišu razinu u posljednjih sedam godina, analitičari banke JP Morgan dramatičnim upozorenjem najavili su da bi se barel nafte ove godine mogao prodavati i po 125 dolara. Po njima, dakle, ovo je tek početak novog skoka cijena nafte. A to znači rast cijena drugih energenata, potom skok svih ostalih cijena, a posljedica toga bit će još brži rast inflacije. Zbog toga sve države svijeta sa zebnjom prate zbivanja na tržištu nafte jer ono će bitno utjecati na to hoće li ove godine svjetska gospodarstva rasti, stagnirati ili čak padati.
Stručnjaci Goldman Sachs prije desetak dana predvidjeli su da će se ove godine barel nafte prodavati i po 100 dolara. Po njihovim prognozama barel nafte 2023. stajat će u prosjeku čak 105 dolara. Za prva tri mjeseca ove godine Goldman Sachs predvidio je cijenu od 90 dolara po barelu, dakle točno je pogodio, 95 dolara u drugom tromjesečju i 100 dolara po barelu u trećem i četvrtom tromjesečju. Čak su i uvijek oprezni analitičari Wall Streeta do prije nekoliko dana bili vrlo optimistični te su predviđali tijekom ljeta cijenu od 100 dolara po barelu.
Cijeli niz razloga za poskupljenje
Ako se ostvare te najave to znači da uskoro slijedi novi rast cijena svih energenata koji su već do sada nepodnošljivo skupi. Stoga vozače po svijetu, pa i u Hrvatskoj, ubrzo čekaju nova poskupljenja goriva koja će država teško obuzdavati. Bude li predugo ograničavala cijene benzina, dizela i plina distributeri će prestati isporučivati naftu jer će gomilati enormne gubitke koje nitko od njih na duži rok ne može izdržati.
Da stvar bude gora do rasta cijena nafte više ne dolazi zbog ukrajinske krize, već zbog cijelog niza drugih razloga. Posljednjih godina, zbog inzistiranja na ekologiji i zaštiti okoliša, bitno su smanjenja ulaganja u nova izvorišta nafte i plina. Čak i najveće svjetske naftne kompanije zaključile su da je nafta stvar prošlosti, pa su počeli ulagati u tzv. “zelenu energiju.“ Praktički su digli ruke od traženja novih izvora ili proširivanja starih pa proizvodnja nafte u svijetu stagnira ili čak pada. Pri tomu su najviše stradali američki proizvođači nafte iz škriljevca, od kojih su mnogi, dok su cijene nafte bile niske, bankrotirali ili prestali s radom.
Manjak nafte na tržištu
Do novog rasta cijena nafte nije došlo samo zbog ukrajinske krize već još više zbog “iznenađujuće velikog manjka na tržištu nafte.“ Kad se, naime, pokazalo da je varijanta omikron virusa puno slabija od delte, rast gospodarskih aktivnosti postao je puno brži nego se očekivalo. A brži globalni gospodarski oporavak, znači veća potrošnja energenata, ponajprije nafte i plina.
Istodobno naftni kartel OPEC plus Rusija, i dalje isporučuje svjetskom tržištu manje nafte od dogovorenog. Iako je u srpnju OPEC obećao da će podići proizvodnju za još 400.000 barela po danu, to se nije dogodilo te se isporučuje tek 170.000 barela više, što samo povećava nestašicu nafte i tjera cijene na gore.
Problem malih ulaganja u nova nalazišta
Najveći je problem, objašnjava Jeff Currie, zadužen za praćenje cijena roba u Goldman Sachsu, da zbog niskih ulaganja u nova nalazišta nafte samo dva velika proizvođača nafte u svijetu – Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati – trenutno mogu proizvoditi više nafte nego u prije pojave pandemije COVID-a. Svi ostali nemaju kapaciteta za brže povećanje proizvodnje nafte i zbog toga će nestašica nafte biti dugotrajnija.
Paul Horsnell, robni strateg u Standard Charteredu, smatra kako će zbog toga ponuda i dalje biti manja od potražnje jer se globalno gospodarstvo nastavlja brzo oporavljati. Da bi se otkrila nova nalazišta te proširila stara, potrebna je cijena nafte koja bi omogućila veća ulaganja u istraživanje nafte. A to je, po ocjeni stručnjaka OPEC-a, u trenutnoj situaciji, najmanje 90 dolara po barelu.
Problem je također i to što su kupci nafte, u očekivanju da će njena cijena ipak početi padati, nabavljali samo najnužnije količine pa nisu stvarali potrebne rezerve. Tako će iscrpljene rezerve nafte i nemogućnost da se preko noći povećaju proizvodni kapaciteti i dalje tjerati cijene nafte na više.
Bit će nafte ali po višoj cijeni
Međunarodna energetska agencija priznala je da se fizička potražnja za naftom pokazala većom nego što se očekivalo. Po njihovim prognozama potražnja za naftom ne samo da će se vratiti na razine prije pandemije, već će ih ubrzo i premašiti te dosegnuti 99,7 milijuna barela dnevno do kraja godine. Iz OPEC-a obećavaju da će nastaviti proizvoditi što je moguće više nafte, ali sasvim sigurno neće dopustiti državama članicama i Rusiji “pumpanje koliko ih je volja.“ I to im nije teško jer tek nekoliko članica OPEC-a zapravo ima kapacitet za povećavanje proizvodnje.
Unatoč sve oštrijoj monetarnoj politici te rastu kamata koje se najavljuje u SAD, ali i u EU, OPEC ipak ne očekuje da će to usporiti trenutni tempo globalnog ekonomskog rasta. Zbog toga, za razliku od svih drugih čimbenika u svijetu nafte, OPEC najavljuje da će opskrba naftom zadovoljiti potrebe tržišta. Ali po cijeni od 100 dolara po barelu ili čak i više.
Rast će i inflacija – na rekordne razine
Ne pomaže ni apel SAD-a da se poveća proizvodnja nafte jer je u toj zemlji, zbog skupljih energenata, rast potrošačkih cijena u prosincu iznosio 7 posto, što je najveće povećanje od 1982. Zbog toga raste strah od inflacije koja ugrožava najmoćnije gospodarstvo svijeta, ali i svjetsku ekonomiju.
Situacija naftom dakle dugoročno gledano nije dobra, a to je najgora stvar koja se može dogoditi jer će to pogurati inflaciju na nove rekordne razine. Mnogi su skloni tvrditi da je moguće da će pandemija ove godine zauvijek završiti, ali da se prave posljedice razaranja COVID 19, tek počinju nazirati.