Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Cijena nafte opet je drastično pala; što se događa?

Nakon što je cijena nafte pala za deset dolara po barelu, sada bi i goriva trebala pojeftiniti, oko 15 posto

ZADNJA IZMJENA: lip. 1, 2019

U petak 30. svibnja cijene nafte pale su na svjetskom tržištu na svega 63,73 dolara po barelu, što je pad veći od deset dolara u odnosu na prije mjesec dana kad je barel bio 73,95 dolara po barelu.

S obzirom da su zbog toga posljednjih tjedana u Hrvatskoj značajno poskupila benzin i dizelska goriva, za očekivati je da će se sada jednakom brzinom te cijene smanjiti za onoliko koliko je pala vrijednost barela na svjetskom tržištu, a to znači samo nešto manje od 15 posto.

Iste cijene idućih nekoliko tjedana?

Rob Haworth iz američkog Bank of Wealth Managementa, procjenjuje da će se tako relativno niske cijene nafte zadržati tijekom sljedećih nekoliko tjedana, do novog sastanka OPEC-a. Na toj redovitoj sjednici zemlje članice vjerojatno će odlučiti hoće li do kraja 2019. produžiti smanjenje proizvodnje, koje su dogovorili u prosincu.

No, to, kao što se vidi, više nema ozbiljnijeg utjecaja na cijenu nafte jer je njihov utjecaj već sveden na najmanju moguću mjeru. Naime, Saudijska Arabija, za račun i u korist SAD-a, diktira trendove u tom nekoć najmoćnijem svjetskom naftnom kartelu.

Utjecaj neizvjesnih političkih prilika

Sve se to događa samo mjesec dana nakon što je cijena nafte bila porasla za gotovo 40 posto u odnosu na 2018. Stoga su financijski i naftni eksperti predviđali sredinom travnja da će, zbog američkih sankcija protiv Irana, unutarnjih sukoba u Venezueli i Libiji te zbog novih propisa Međunarodne pomorske organizacije (IMO), kojima se ograničava količina sumpora u brodskom gorivu, cijena nafte nastaviti rasti.

Zbog neizvjesnih političkih prilika na Bliskom istoku i u Venezueli došlo je do pada proizvodnje i izvoza nafte iz Irana, Libije i Venezuele pa je bilo logično za očekivati da će to dovesti do velikih potresa u naftnom i rafinerijskom biznisu, te, dakako, izazvati novi rast cijena nafte.

Usporavanje globalnog rasta

Međutim, dogodilo se nešto posve suprotno što zapravo ni najveći stručnjaci nisu očekivali. Eksperti procjenjuju da je pad cijena nafte ponajprije izravna posljedica usporavanja globalnog gospodarskog rasta te straha da će se zbog toga smanjiti potražnja za naftnim derivatima. Takvom trendu pridonijeli su beskrajni trgovinski pregovori između SAD-a i Kine te carinske tarife koje Washington i Peking nameću jedni drugima.

Zbog toga u financijskim krugovima vlada zabrinutost da bi tarife i trgovinski rat mogli usporiti globalni gospodarski rast i smanjiti potražnju za naftom. Padu cijena pridonijela su također izvješća koja pokazuju da je proizvodnja nafte u SAD-u dosegnula rekordnih 12,3 milijuna barela dnevno, dok je istodobno pala potražnja za benzinom na 9,4 milijuna barela dnevno. To predstavlja iznenađenje budući da je u SAD -upočela ljetna sezona kad se vozi puno više nego tijekom zimskih mjeseci. Padu cijena doprinio je porast zaliha sirove nafte u SAD-u na 476,4 milijuna barela.

Cijena pod utjecajem carina

Dodatno su na pad cijena nafte utjecali loši ekonomski podaci koji su u petak stigli iz Kine. Zbog povećanja carinskih tarifa koje je uveo SAD, proizvodna aktivnost u toj zemlji smanjila se više nego što se očekivalo pa se svi pribojavaju da će usporavanje gospodarskog rasta Kine izazvati lančanu reakciju i u ostatku svijeta.

Situaciju dodatno komplicira najava američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je upravo otvorio novi trgovinski front, da će od 10. lipnja SAD uvesti carine od 5 posto za svu robu koja se uvozi iz Meksika, ako ta zemlja ne smanji broj izbjeglica koji ilegalno prelaze u SAD. Ako Meksiko ne uspije ublažiti krizu, carine će postupno rasti sve dok ne dostignu 25 posto, zaprijetio je predsjednik Trump. A to bi, smatraju stručnjaci, također moglo izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu nafte.

Presudna uloga poteza Donalda Trumpa

Međutim jedan nenaftni čimbenik odigrao je ipak presudnu ulogu u rušenju cijena nafte. To je američki predsjednik Donald Trump koji je želio svijetu demonstrirati svoju moć pa se unatoč tome što su svi najavljivali da će zbog njegove zabrane izvoza iranske nafte njena cijena drastično porasti, neki su stručnjaci čak predviđali da bi mogla narasti do 150 dolara, to nije dogodilo.

Zahvaljujući ponajviše Saudijskoj Arabiji te američkim proizvođačima nafte, posebno onih iz škriljavca, koji su uspjeli nadoknaditi sve manjkove na tržištu, koji su nastali zbog krize u Libiji i Venezueli te zabrane izvoza iz Irana.

Mladen Pleše
Novinar
445 članaka Više o autoru
Više s weba