Croatia Airlines je na dolazak Ryanaira odgovorila kako državna poduzeća jedino znaju. Kuknjavom

Krajem prošle godine, zagrebački je aerodrom krenuo u model privlačenja novih avioprijevoznika

Croatia Airlines smatra da se zbog popusta koje dobiva Ryanair našla u nepoštenoj tržišnoj utakmici. No, isto tako vrijedi podsjetiti da je nacionalni avioprijevoznik proteklih desetak godina dobio golemu financijsku pomoć od države, koja na žalost, nije iskorištena za restrukturiranje, odnosno jačanje kompanije, već za preživljavanje

Croatia Airlines je na dolazak Ryanaira u Hrvatsku odgovorila onako kao to državne kompanija jedino i znaju – kuknjavom. Jučer su objavili priopćenje u kojem se žale na komercijalne uvjete koje imaju u zagrebačkoj zračnoj luci, u odnosu na konkurenciju.

Kažu da nije fer da Ryanair ima povoljnije uvjete, i da bi Croatia Airlines, kao dugogodišnji korisnik usluga zagrebačke zračne luke, koji nosi više od 50 posto putničkog prometa, trebala dobiti još povoljnije uvjete.

Zagrebački aerodrom je krajem prošle godine otvorio prijave za poticaje

O čemu se zapravo radi? Zagrebački aerodrom je još krajem prošle godine, kako bi potaknuo dolazak novih avioprijevoznika, otvorio prijave za poticaje pod nazivom “Model poticanja rasta prometa.” Prijave traju od početka prosinca prošle, do kraja lipnja ove godine. O tome je u veljači izvijestio i specijalizirani portal Croatian Aviation.

Avioprijevoznici se za ove poticaje mogu prijaviti ako su spremni zračnoj luci ponuditi linije koje Zagreb nije imao 2019. i 2020. godine. Također, kompanije moraju ostvariti porast prometa na tim linijama. Osim toga, kako bi se pokušala smanjiti sezonalnost, što predstavlja ozbiljan problem svim hrvatskim zračnim lukama, 20 posto prometa kompanija mora ostvariti u zimskom redu letenja.

Poticaji su zapravo popust na naknadu koju aerodrom naplaćuje po prevezenom putniku. Popust ovisi o broju prevezenih putnika, pa ako ih je više od 75 tisuća, on iznosi 80 posto, uz dodatnih 3 posto popusta, ako uspije prevesti više od 150 tisuća putnika.

Croatia Airlines nije reagirala iako se za poticaje zna mjesecima

Iako je postojala određena skepsa prema uspjehu ovog modela u privlačenju novih avioprijevoznika, prije svega zbog toga što je uveden u vrlo lošem razdoblju za avioprijevoz, koji je snažno pogođen pandemijom koronavirusa, dolazak Ryanaira pokazuje da odluka ipak nije bila promašena.

Dolazak konkurencije, naravno, ne odgovara Croatia Airlinesu, no pitanje je, ako već smatraju da Zračna luka Zagreb nije fer prema njima, zašto nisu ranije reagirali, s obzirom na to da se za cijelu stvar zna već mjesecima. Također, da ne znamo u kakvom je već godinama rasulu nacionalni avioprijevoznik, mogli bi pitati, zašto i sami ne pokušaju uvesti nove linije i tako iskoristiti popuste.

Dolazak Ryanaira, koji je opisivan kao “atomski udar” na Croatia Airlines, zagrebačkom aerodromu mogao bi dovesti oko 600 tisuća putnika godišnje. Namjeravaju uspostaviti 12 linija, od kojih su neke direkta konkurencija Croatia Airlinesu, ukupno 36 letova tjedno, a u Zagrebu će biti bazirana i dva aviona. Pojedini analitičari zračnog prometa kažu da se vjerojatno neće stati na tim brojkama, jer da Ryanair ima običaj prvo najaviti manji broj letova, pa onda naknadno ići s dodatnim najavama, kako bi privlačili pozornost javnosti.

Vrijeme je za ozbiljno restrukturiranje Croatia Airlinesa

Croatia Airlines smatra da se zbog popusta koje dobiva Ryanair našla u nepoštenoj tržišnoj utakmici. No, isto tako vrijedi podsjetiti da je nacionalni avioprijevoznik proteklih desetak godina dobio golemu financijsku pomoć od države, koja na žalost, nije iskorištena za restrukturiranje, odnosno jačanje kompanije, već za preživljavanje.

Alen Šćuric, sa zrakoplovnog portala Zamaaero, izračunao je da je Croatia Airlines u posljednjih devet godina, na ovaj ili onaj način, dobila preko 326 milijuna eura ili 2,5 milijardi kuna. Je li vrijeme da se Croatia Airlines, po uzoru na neke druge nacionalne avioprijevoznike, napokon restrukturira i započne normalno poslovati, ili će unedogled, uz pomoć države plesati na rubu bankrota?